„Nikada do sada, u ovom periodu godine, nismo imali ovakvu invaziju komaraca. Situacija je najblaže rečeno – katastrofalna“, naglasio je Vučković.

On podsjeća da je larvicidni tretman ove godine počeo još početkom aprila, što je najranije do sada u proteklih 15 godina, odmah nakon izvršenog monitoringa terena.

Na području Bijeljine registrovano je više od 1.500 vodenih površina – stalnih i privremenih, što je čak pet puta više nego prošle godine.

Duži kišni period u Semberiji dodatno je pogoršao situaciju.

“Znali smo da nas očekuje izazovna godina, ali ne u ovoj mjeri. Trenutno imamo najezdu komaraca, ne samo u ranim jutarnjim časovima i u kasnim večernjim, kako je to inače, nego imamo i u toku dana, što dodatno otežava ljudima poslove, pogotovo kad je poljoprivredna proizvodnja u pitanju”, upozorava Vučković.

Zbog pogoršane situacije, kako kaže, Gradska uprava je prije dva dana započela tretman odraslih formi komaraca, počevši od naselja uz rijeku Savu – Vršani, Novi, Gornje i Donje Crnjelovo.

U narednim danima, u skladu s vremenskim prilikama, tretmani će se nastaviti i u Batkoviću, Ostojićevu, Brocu, Velinom Selu, Balatunu i Trnjacima.

Vučković ističe da tretmani zavise od vremenskih uslova – naročito od kiše i temperature.

„Nema efekta tretirati pri temperaturama ispod 20 stepeni. Efikasnost preparata je tada znatno manje i onda nemamo nikakav efekat”, objašnjava Vučković, te dodaje da se ne suočava samo Bijeljina s ovim problemom – slična situacija je u Brčkom, Šamcu, Modriči, Vukosavlju i Doboju, svim mjestima koja su u blizini rijeka.

Kako navodi Vučković, Grad Bijeljina je već uputio dopise resornim ministarstvima u Republici Srpskoj sa zahtjevom za odobrenje aviotretmana, po uzoru na praksu u Srbiji.

On je, takođe, uputio apel građanima da uklone vodene površine u svojim dvorištima – kante, bačve i posude, jer se u njima mogu razviti milioni larvi, te da omoguće pristup terenskim ekipama koje vrše tretmane na mjestima gdje se nalaze jame i veće količine vode u dvorištima.

Kada je riječ o poljoprivredi, Vučković navodi da je u toku podnošenje zahtjeva za ostvarivanje podsticaja za sjetvu kukuruza, što je novina u agrarnoj politici Bijeljine

“S obzirom da imamo poremećaj na tržištu, svake godine imamo skuplju proizvodnju, a kao podršku poljoprivrednicima, Grad Bijeljina ove godine prvi put uvodi novu vrstu podsticaja – za sjemenski kukuruz. Visina podsticaja iznosi do 20 KM po sjetvenoj jedinici, odnosno do 50 KM po hektaru. Maksimalan iznos koji jedan proizvođač može ostvariti je 500 KM”, rekao je Vučković.

Prijave se podnose do 15. juna 2025. godine u Prijemnoj kancelariji Gradske uprave, mjesnim kancelarijama ili matičnim uredima.

Uz zahtjev je potrebno priložiti fiskalni račun, fakturu, kopiju tekućeg računa, potvrdu o registraciji gazdinstva i dokaz o ažuriranim podacima u APIF-u za 2025. godinu.