Dakle, u koje vrijeme je najbolje jesti pojedinačne obroke? Provjeravamo rezultate naučnih istraživanja.

Kardiovaskularne bolesti imaju najveću stopu smrtnosti u svijetu. Jedan od glavnih faktora odgovornih za smrt je nepravilna ishrana. Nažalost, ubrzani način života, kao i preskakanje određenih obroka, uključujući prejedanje noću, što često rezultira preskakanjem doručka, dovodi do nepravilnog ponašanja u ishrani.

Važno je znati da je dnevni ciklus obroka vezan za funkcionisanje pojedinih organa – jetre, bubrega, pankreasa, kao i srca i regulacije krvnog pritiska. Zbog problema vezanih za neregulaciju ciklusa ishrane, pojavila se nova oblast nauke, hrononutricija, čiji je glavni cilj uspostavljanje odnosa između dnevnog ritma ishrane i zdravlja.

Godine 2009. počela je studija koju je sproveo NutriNet-Santé, u kojoj je učestvovalo 103.000 ljudi. Prosečna starost učesnika bila je 42 godine. Glavni cilj studije bio je da se poveže vrijeme prvog i posljednjeg obroka u danu, broj obroka i noćni post sa kardiovaskularnim oboljenjima.

Uočeno je da je svaki sat odlaganja doručka povezan sa povećanim rizikom od srčanih problema. Zauzvrat, duži noćni post smanjio je ovu tendenciju do 7 odsto. Pokazalo se da je vrijeme posljednjeg obroka posebno važno za žene. Što se kasnija večera pojede, to je veći rizik od nastanka koronarne bolesti srca, piše NajŽena.

Prema istraživanjima, prvi obrok u danu je najbolje jesti između 7:00 i 9:00 ujutru. Rizik od srčanog udara povećava se i do 28 odsto kod ljudi koji prvi obrok jedu posle 10:00. Promjene u ciklusu ishrane povezane su sa kasnijim jedenjem ručka, a zatim i večere, što značajno utiče na funkcionisanje cijelog organizma. Studija je istakla da je odlaganje doručka povezano sa povećanim krvnim pritiskom, visokim nivoom glukoze i insulina i nižim nivoima HDL lipoproteina, piše Espreso.