Trideset osam stepeni Celzijusovih u hladu. Na ulice Banjaluke u podnevnim časovima izlaze samo oni koji moraju. Da bi se osvježili gradska Civilna zaštita postavila je cisternu sa pitkom vodom.
"Za umiti se, oprati ruke. Za ljude sa visokim pritiskom, a i mi smo danas svi bolesni manje-više. Idealna stvar. To treba na više mjesta staviti u Banjaluci, a ne samo na jedno mjesto", kaže Nenad Miljković, Banjaluka.
Dva do četiri puta manje padavine nego prethodnih godina i ekstermno visoke temperature prouzrokovale su štetu na poljoprivrednim usjevima.
Stradali su voće, povrće, kukuruz. Totalna šteta je skoro na svim parcelama gdje nije bilo navodnjavanja.
"Mi smo ušli u maj i juni mjesec sa dosta višim temperaturama u odnosu na prethodne godine i sa jako nižim količinama padavina i to u odnosu na posljednjih 15 ili više godina", ističe Goran Ostić, Poljoprivredni institut Republike Srpske.
Poljoprivrednici su pretrpjelli štete i prethodnih godina. Međutim, ova je specifična jer su tokom aprila veliki dio prinosa uništili grad i mraz, a tokom juna i jula suša.
"Ili mraz ili grad ili suše nešto nam uništi rod da mi ne možemo više da funkcionišemo. Ali smo se obratili Ministarstvu poljoprivrede u Vladi Republike Srpske pa vidjećemo hoće li imati sluha, ali prošle godine su se slabo pokazali. Nisu nam ni dio sredstava nadoknadili", otkriva Dragoja Dojčinović, Udruženje voćara.
Od Vlade traže da se proglasi stanje elementarne nepogode. Na ovaj zahtjev iz resornog ministarstva još nema odgovora, ali imaju procjene da su štete na kukuruzištima od 40 do 50 odsto, a na pojedinim mjestima i 100 odsto.