Već dugo je poznato da su dijabetes tipa 2 i gojaznost često povezani. Za njihovu istovremenu pojavu koristi se i termin dijabetes i gojaznost (eng. diabesity), nastao spajanjem engleskih riječi za ove dvije bolesti.

Liječenje obično podrazumijeva kombinaciju promjena životnih navika, smanjenja tjelesne težine, praćenja šećera u krvi i primjene lijekova, poput metformina. Međutim, novo istraživanje ukazuje na to da bi ishrana bogata vlaknima mogla da donese značajne koristi.

Ishrana bogata vlaknima može da snizi šećer u krvi
Istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Microbiology obuhvatilo je 48 odraslih osoba kojima je nedavno dijagnostikovan dijabetes tipa 2, a koje su istovremeno imale prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost. Učesnici su nasumično raspoređeni u dvije grupe. Jedna je tokom 84 dana pratila ishranu bogatu vlaknima, uz propisane preparate vlakana i savjete o ishrani, dok je druga uzimala samo metformin.

Na kraju istraživanja, osobe koje su unosile više vlakana imale su nižu prosječnu vrijednost indeksa tjelesne mase (BMI) i niži nivo hemoglobina A1c (HbA1c) u poređenju sa grupom koja je uzimala metformin. HbA1c je laboratorijski pokazatelj koji odražava prosječan nivo šećera u krvi tokom prethodna tri mjeseca.

Naučnici su uočili i promjene u crijevnom mikrobiomu. Već nakon 28 dana povećala se zastupljenost korisnih bakterija iz grupa Bifidobacterium i Lactobacillus, dok se smanjila količina bakterije Bilophila wadsworthia, koja se povezuje sa hroničnom upalom.

Ranija istraživanja pokazala su da ishrana bogata mastima može da podstakne rast ove bakterije, čija prekomjerna zastupljenost može biti povezana sa metaboličkim poremećajima.

Hrana utiče i na crijevne bakterije
Dr Mir Ali, barijatrijski hirurg i specijalista barijatrijske medicine koji nije učestvovao u istraživanju, istakao je da rezultati potvrđuju značaj ishrane u liječenju dijabetesa i gojaznosti.

– Odavno znamo da ishrana ima veoma važnu ulogu u liječenju dijabetesa, kao i gojaznosti. Ovo istraživanje samo pruža dodatne dokaze da ishrana može značajno da utiče na ishod liječenja – rekao je dr Ali. Dijetetičarka-nutricionistkinja Monik Ričard naglašava da hrana nije samo izvor energije već i važan faktor koji utiče na organizam i zajednicu mikroorganizama u crijevima.

– Vlakna zaslužuju mnogo značajnije mjesto u razgovorima o liječenju dijabetesa, kao dio sveobuhvatnog i individualizovanog pristupa, a ne kao zamjena za propisane lijekove. Ishrana i lijekovi nisu suprotstavljene strategije, već međusobno dopunjujući i izuzetno važni dijelovi liječenja – navela je Ričard. Ipak, ona upozorava da rezultate treba tumačiti oprezno. Istraživanje je obuhvatilo samo 48 osoba, od kojih je 12 bilo u grupi koja je uzimala metformin, pa su potrebna veća i dugotrajnija ispitivanja.

Zbog toga se ne može zaključiti da su vlakna efikasnija od metformina kod svih osoba sa dijabetesom tipa 2. Dr Ali ističe da bi buduća istraživanja trebalo detaljnije da ispitaju i koje vrste vlakana donose najveću korist.

Kako da povećate unos vlakana?
Ričard objašnjava da vlakna obuhvataju različite vrste hranljivih materija koje nemaju ista svojstva. Zbog toga je najbolje postepeno povećavati unos raznovrsnih namirnica biljnog porijekla, umjesto da se način ishrane mijenja preko noći.

Evo nekoliko jednostavnih načina da u svakodnevne obroke uključite više vlakana:

Jedite pasulj, sočivo i grašak: Dodajte ih u supe, salate i druga kuvana jela, a možete koristiti i leblebije.

Birajte cijelo voće: Jabuke, kruške, pomorandže i bobičasto voće obezbjeđuju vlakna, vodu i druge korisne hranljive materije. Prednost dajte cijelom voću u odnosu na sokove.

Zamijenite rafinisane žitarice integralnim: Ovsene pahuljice, integralni hljeb i integralna tjestenina mogu pomoći u povećanju unosa vlakana. Ovas i ječam sadrže beta-glukan, vrstu rastvorljivih vlakana koja može povoljno uticati na nivo holesterola i kontrolu šećera u krvi.

Dodajte povrće u obroke: Lisnato povrće, kao i svježe, smrznuto ili konzervisano povrće, mogu doprinijeti većem unosu vlakana.

Koristite crni i bijeli luk i praziluk: Oni sadrže inulin i fruktane, vlakna koja mogu podstaći rast određenih korisnih crijevnih mikroorganizama.

Ne zaboravite orašaste plodove i sjemenke: Čija sjemenke, mljeveni lan i orašasti plodovi mogu se dodati u ovsenu kašu, jogurt i salate.

Nisu vam potrebni skupi preparati, specijalizovani proizvodi niti potpuno drugačiji način kuvanja. Važno je da vlakna postepeno i dosljedno uključujete u namirnice koje već koristite – istakla je Ričard.

Naglo povećanje unosa vlakana može izazvati gasove, nadimanje i nelagodnost u stomaku. Zato je važno postepeno mijenjati ishranu i piti dovoljno tečnosti. Osobama sa bolestima organa za varenje, poteškoćama sa gutanjem ili drugim zdravstvenim problemima može biti potreban individualno prilagođen plan ishrane.

Važno je naglasiti da ishrana bogata vlaknima može biti koristan dio liječenja dijabetesa tipa 2, ali ne predstavlja zamjenu za terapiju koju je propisao ljekar.