Vladika Hrizostom: Zaborav velika opasnost za Srbe!
Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom rekao je, u Doboju na otvaranju izložbe fotografija i dokumenata dobojskog logora u okviru obilježavanja 100 godina od internacije Srba u ovaj logor, da je zaborav velika ,,bolest,, i opasnost
Vladika Hrizostom naveo je da je izložba u Regionalnom muzeju važna da bi se osvježila kultura sjećanja na sve nevine žrtve dobojskog logora i da se odgovarajućom dokumentacijom otrgne od zaborava činjenica da je u Doboju napravljen prvi koncentracioni logor u Evropi u 20. vijeku.
Vladika je podsjetio da su prvi koncentracioni logor u 19. vijeku otvorili Španci na Kubi, drugi Englezi u Južnoafričkoj Republici, a treći Austrougari u Doboju, da bi izolovali, prema njihovom mišljenju, neposlušne Srbe, kako u ovom gradu, tako i u Bihaću i drugim mjestima.
Episkop zvorničko-tuzlanski kaže da je riječ o prvom logoru za civile, samo zato što su bili Srbi i što su bili u nekom dodiru sa Srbijom.
"Srbi moraju da se bore protiv slabosti i nemara oličenog u zaboravu i da se sjećaju šta su bili njihovi preci koji su sebe žrtvovali da bi današnje generacije postojale", naveo je vladika Hrizostom.
Vladika Hrizostom istakao je da je dobojski logor značajan za identitet Doboja i odao priznanje gradu, sveštenicima crkvene opštine, direktoru Arhiva Srpske pravoslavne crkve Radovanu Pilipoviću za veliki dobrinos za razvijanje kulture sjećanja na dobojske žrtve.
Direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve Radovan Pilipović rekao je da ova institucija nema dokumente koji govore o ustrojstvu, organizaciji i životu u dobojskom logoru, te da su određeni materijali prikupljeni u fondovima Arhiva Jugoslavije i Vojnog arhiva u Beogradu.
On očekuje da će do potpunijih podataka doći neka buduća istraživanja u arhivima u Beču i drugim mjestima koja čuvaju istorijsku građu austrougarske provinijencije.
Pilipović je podsjetio da je zbirka Vojislava Bogićevića iz 1919. i 1920. godine uništena u požaru u Arhivu BiH, kao i drugi istorijski materijali.
Direktor Regionalnog muzeja u Doboju Nebojša Dragojlović rekao je da je izložba, u čijem stvaranju je učestvovalo više od 1.000 ljudi, realizovana ne samo kroz formalno prikazivanje dokumenata, već i interakcijom sa srednjoškolcima i građanima kako bi se forsirala kultura sjećanja na ovaj događaj.
Zamjenik gradonačelnika Doboja Dragan Vasilić ocijenio je da je obilježavanje godišnjica stradanja Srba u dobojskom loguru svake godine kompletnije i sadržajnije.