Najbolje bi bilo kad bi tokom cijelog života imali naviku vježbati jer tako poboljšavamo raspoloženje, pokretljivost i funkcionalnost, ali se i smanjuje rizik od raznih oboljenja.

 

Sjedilački način života, brza prehrana i manjak fizičke aktivnosti veliki su problem današnjice pa pokušajte ostati aktivni i u zrelim godinama. To znači i da nakon pedesete gradite izdržljivost aktivnostima kao što je bicikliranje, trčanje, plivanje ili drugim vrstama treninga u skladu s mogućnostima.

 

Kardiovaskularni trening važan je za zdravlje pluća i srca, a i potiče cirkulaciju. Stručnjaci savjetuju da se uključite u vožnju bicikla, brzo hodanje ili plivanje te da postupno povećavate intenzitet i trajanje vježbi. Počnite postupno, posavjetujte se sa stručnjakom kako bi izbjegli rizik od povreda i preforsiranja. Kardio trening je bitan jer može smanjiti rizik od dijabetesa, smanjiti krvni tlak, a pogoduje i zdravlju mozga. Tu u prvom redu mislimo na smanjeni rizik od demencije, ali i rane smrti.

 

Neka dio treninga u zreloj dobi budi i vježbe za bolju ravnotežu. Njih može dati trener ili fizioterapeut, a pomoću njih takođe prevenirate padove te jačate stablinost. Vježbe ravnoteže mogu biti zabavne, u početku nespretne, no svakako korisne. Što se tiče treninga, važno je ostati hidratiziran te jesti zdravo i uravnoteženo sa što manje nezdravih masti, šećera, a dovoljno proteina, ugljikohidrata i zdravih masti.

 

Važno je krenuti postupno te se zagrijati. Zagrijavanje, slikovito, pokreće krv i mišiće, smanjuje rizik od povreda i, u konačnici, vodi do bolje izvedbe. Zato ne žurite, a nakon treninga ne zaboravite na istezanje. Naravno, priuštite si adekvatan odmor te nemojte krenuti preintenzivno. Osim na performansama, nastojte se posvetiti sebi, izvoditi vježbe disanja i ostati usredotočeni.