Istraživanje je pokazalo da neurološko zdravlje zavisi od signala koje mišići nogu šalju do mozga, i obrnuto. 

Rezultati istraživanja dali su nove pokazatelje zašto pacijenti s bolešću motornog neurona, multiplom sklerozom, atrofijom mišića kičmenog stuba i drugim neurološkim bolestima brzo dožive pogoršanje nakon što njihova pokretljivost postane ograničena. 

Smanjenjem vježbanja tijelo sve teže proizvodi nove nervne ćelije koje omogućavaju čovjeku da se prilagodi na stres i izazove u životu. 

"Naše istraživanje je pokazalo da ljudi, koji ne mogu da rade vježbe s opterećenjem, kao što su pacijenti u postelji, pa čak i astronauti na produženim svemirskim putovanjima, ne samo da gube mišićnu masu, nego se mijenja i hemija njihovog tijela na ćelijskom nivou. Takođe, to značajno utiče na njihov nervni sistem", izjavila je Rafaela Adami s Univerziteta u Milanu u Italiji. 

Tokom istraživanja je miševima onemogućeno korišćenje njihovih zadnjih šapa, dok su prednje mogli da korisite. 

Eksperiment je trajao 28 dana, a miševi su nastavili normalno da jedu i žive. Ograničavanje aktivnosti je rezultovalo smanjenjem neuronskih matičnih ćelija za 70 odsto u odnosu na miševe koji su koristili sve četiri šape, piše Klix. 

Ograničavanje aktivnosti dovelo je do smanjenja količine kiseonika u tijelu, što je stvorilo anaerobnu sredinu i promijenilo metabolizam. 

Istraživanje pokazuje koliko važnu ulogu ima kretanje. 

"Nije slučajno to što ljudi treba da budu aktivni, hodaju, trče, čučnu da sjednu, koriste nožne mišiće za podizanje i slično. Neurološko zdravlje nije jednosmjerna ulica, gdje mozak naređuje mišićima", dodala je Ademi.