Preobraženje podsjeća na događaj opisan u Novom zavjetu, kada se Hristos na gori Tavor pred svojim učenicima preobrazio, zasijao božanskom svjetlošću i pokazao im svoju pravu prirodu.

Time je otkrio put vjere i nade u spasenje. Ovaj praznik nosi i dublju simboliku – ono nas uči da čovjek treba da teži unutrašnjoj promjeni, duhovnom preobražaju, kako bi postao bliži Bogu i bolji prema sebi i drugima.

U našem narodu ovaj praznik zauzima posebno mjesto i povezan je s brojnim običajima i vjerovanjima.

Običaji na Preobraženje

Blagosiljanje i osvještavanje grožđa – U crkvama se na liturgiji osvještava prvo ubrano grožđe i dijeli narodu. Grožđe je simbol radosti i novog života, pa se vjeruje da na Preobraženje valja probati prve slatke plodove vinograda. U srpskom narodu postoji nepisano pravilo da se prije Preobraženje grožđe ne jede.

Promjena vremena – Stara narodna izreka kaže: „Preobraženje preobražava dan“. Vjeruje se da od ovog dana noći postaju hladnije, dani kraći, a ljeto polako prelazi u jesen. Zato se u narodu kaže da se „preobražava i gora i voda“. Još jedno nepisano pravilo koje pravoslavni vjernici poštuju je da se poslije Preobraženja ne kupa u rijeci i jezeru.

Duhovni značaj – Vjernici se na ovaj praznik mole za zdravlje, blagostanje i unutrašnji mir. Preobraženje je i prilika da čovjek preispita sebe, da ostavi iza sebe ružne navike i započne novi, bolji put.

Narodna vjerovanja za Preobraženje

Na ovaj dan se ne valja svađati niti raditi teške poslove – praznik se provodi u miru, molitvi i porodičnom okupljanju.

Vjeruje se da želja za koju se čovjek pomoli uoči Preobraženja, tačno u ponoć; vjeruje se da, ako je želja iskrena i dobra, može biti uslišena.

Odlični prinosi i kvalitet ranog krompira

Ljudi su ranije vjerovali da na Preobraženje ptice prestaju da pjevaju, jer i priroda osjeća promjenu.

Preobraženje nije samo praznik svjetlosti, već i poziv na lični preobražaj – da se čovjek otvori ka dobru, kao što se priroda tog dana mijenja i priprema za novu sezonu, piše Superžena.