Schmidt je odluku prvobitno donio 27. jula ove godine, doduše drugačiju od one koja je trebala biti donesena, a kako je N1 ekskluzivno objavio. Onda je odlučio da da rok šest sedmica političarima u BiH da se dogovore. No, do toga nije došlo.

 

Kako saznaje N1, Schmidt će nametnuti djelimično modifikovane izmjene u odnosu na one koje su objavljene u julu. Nije još jasno da li ostaje izborni prag od tri posto. Kako N1 saznaje, broj delegata u Domu naroda PSFBiH biće 23, dok će za donošenje odluka biti dovoljno 11 “ruku”, umjesto dosadašnjih šest.

 

Podsjetimo, kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona, Schmidt je tada donio samo paket transparentosti.

 

Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka, Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definisan je i zabranjen govor mržnje.

 

N1 je 20. jula i ekskluzivno objavio mjere koje je tada Schmidt trebao nametnuti.  U nacrtu tadašnje odluke je navedene su izmjene Izbornog zakona u odnosu na funkcioniranje domova, izbor rukovodstva Federacije BiH, izbor sudija Ustavnog suda FBiH kao i brojne izmjene koje bi trebale osigurati integritet izbornog procesa.

 

U nacrtu odluke uz ostalo je tada navedeno kako će se “prohodnost zakona poboljšati  propisom kojim je svaki dom (Zastupnički dom i Dom naroda) dužan odbaciti ili usvojiti zakon u tačnom roku nakon što je zakon odobren u drugom domu.

 

(Očekuje se da će svaki dom odbiti ili odobriti potrebne zakone u roku od 45 dana od odobravanja u drugom domu. Ako se rok ne ispoštuje, zakon će se uvrstiti na dnevni red tog doma na sjednici nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije u roku od 30 dana od isteka tog roka.”)

 

Schmidt je nakon burnih reakcija poručio kako mu cilj nije “podjela BiH na etničke regije”.