Višković je, nakon sastanka sa predsjedavajućim Savjeta ministara Zoranom Tegeltijom i premijerom Federacije BiH /FBiH/ Fadilom Novalićem, rekao da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH preduhitrio najave iz Republike Srpske u vezi sa akcizama, a sada se očekuje drugi stepen odlučivanja i vidjeće se kako će se to završiti.

 

Višković je istakao da je Republika Srpska kandidovala i pitanje zabrane izvoza oblovine iz BiH, jer su značajno poremećeni lanci snabdijevanja.

 

"Ukrajina je bila jedan od značajnih snabdjevača, pogotovo hrastovinom i sada zbog poznate situacije u vezi sa ukrajinskim tržištem naši drvoprerađivači mogu doći u probleme, a dobar dio naše sirovine, pogotovo iz privatnih šuma odlazi u izvoz. Bez obzira da li trpili kritike zbog ovakve odluke, mi smo se usaglasili da ovo treba da bude odluka BiH i da važi do kraja godine", pojasnio je Višković nakon sastanka kojem je prisustvovao i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

 

On je rekao da je Republika Srpske pokrenula i temu o okidanju carina na đubrivo.

 

Višković je istakao da bi već u narednoj sedmici Savjet ministara trebao donijeti odluku oko ukidanja carine na uvoz đubriva iz trećih zemalja i da su se zajedno obratili Turskoj da BiH dobije određeni kontingent đubriva iz ove zemlje.

 

"Većinu naših mjera ćemo u narednom periodu usaglašavati iako smo i do sada nastojali da se pratimo, a ako negdje imamo i razmimoilaženje, da imamo jedinstvene mjere i po pitanju ograničavanja marži i svega što ćemo raditi u narednom periodu", rekao je Višković.

 

Prema njegovim riječima, najvažnije je da vlade Republike Srpske i FBiH i Savjet ministara u narednom periodu učine sve da kontrolišu tokove snabdijevanja BiH koliko je u njihovoj moći i nadležnosti, prije svega dijelom osnovnim životnim namirnicama i energentima, odnosno naftom i naftnim derivatima.

 

Višković je istakao da u ovom momentu po tom pitanju nije ugrožena BiH, ali niko ne može prognozirati šta se može desiti u narednim danima.

 

On je dodao da će stanje pratiti, preduzimati mjere i da će skupa raditi na ublažavanju eventualnih udara po tom pitanju.

 

Višković je istakao da su na današnjem sastanku dogovorili da se što više pažnje posveti domaćoj proizvodnji i konstatovali i da u Republici Srpskoj i FBiH domaći proizvodi imaju najmanji rast inflatornih kretanja, a da najveće udare na inflaciju i kućne budžete građana trpe od uvezene robe.

 

"Poklonićemo značajnu pažnju u oba entiteta za proljetnu sjetvu i za pomoć da naši poljoprivredni proizvođači zasiju što više površina i da time obezbjedimo dovoljne količine hrane za potrebe tržišta BiH", naglasio je Višković.

 

Kada je u pitanju Trgovska Gora u Hrvatskoj, gdje ova zemlja namjerava da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada, Višković je rekao da će tražiti od međunarodnih predstavnika, prije svega EU, da utiče na svoju članicu Hrvatsku da odustane od tih planova.

 

On kaže da su se dogovorili da zajedno posjete lokalne zajednice u blizini na tom prostoru, i u Republici Srpskoj i FBiH.

 

"To nije samo prostor Republike Srpske. Tamo imamo dva bisera Sanu i Unu i bilo kakav uticaj na te rijeke bio bi uticaj na Balkan, a ne samo na Srpsku", istakao je on.

 

Višković kaže da su formirani ekspertski i pravni timovi koje će, kako je danas dogovoreno, Republika Srpska finansirati sa trećinom sredstava koje su predvidjeli još kod usvajanja budžeta kako bi nastavili pravnu borbu i sačivali prostor BiH od mogućeg deponovanja nuklearanog otpada na tom prostoru.

 

Višković je naglasio da je zadovoljan današnjim sastankom i izrazio žaljenje što se nisu ranije sastali.

 

On je podsjetio da je Republika Srpska ranije uputila dopis za zajedničku sjednicu entitetskih vlada, što treba njegovati i razgovarati, jer se moraju rješavati životna pitanja koja ne mogu biti izolovana samo na jedan prostor i na jedan entitet.