Semberske poljoprivrednike brine suša: Šteta bi mogla biti i do 50 odsto (FOTO)
Posljednjih desetak dana temperature vazduha kretale su se od 34 do 41 stepen Celzijusa, a iz Hidrometeorološkog zavoda RS najavljuju da će se ovaj toplotni talas nastaviti i narednih dana. Prema prognozi padavine su moguće krajem jula, a nisu isključene ni vremenske nepogode praćene pojačanim vjetrom, gradom i superćelijskom olujom.
Poljoprivrednici sa zebnjom gledaju u nebo nadajući se zahlađenju i kiši. Strahuju da će višednevna suša imati nesagledive posljedice.
Semberski ratar Nikola Aleksić iz Golog Brda zasijao je kukuruzom 10 hektara, od kojih je 8 hektara u suvom ratarenju, a dva hektara su pod sistemima za navodnjavanje.
- U ovim ekstremnim uslovima, ni sistemi za navodnjavanje ne mogu da spriječe štete na usjevima. Na ovim površinama koje sam mogao da zalijem, fiziološko stanje kukuruza je značajno povoljnije, međutim na ostalim parcelama kukuruz je na izdisaju. Nije moglo doći do potpunog oprašivanja odnosno formiranja klipa. Prinos će biti smanjen od 30 do 50 odsto i najveći dio će završiti u silaži – kaže Aleksić za portal InfoBijeljina.
U nešto boljem stanju je postrni kukuruz koji je Aleksić zasijao na četiri hektara.
- Imajući u vidu klimatske promjene, ozbiljna poljoprivredna proizvodnja posljednjih godina nezamisliva je bez navodnjavanja. Tifonima parcele koje možemo zaljevamo cijelu noć. Iako to iziskuje dodatno angažovanje i značajno poskupljuje proizvodnju, izbora nemamo. Moramo preduzimati sve kako bi uprkos izrazito nepovoljnim vremenskim uslovima postigli dobar i kvalitetan prinos – kaže ovaj ugledni ratar.
Višednevna suša uzima danak na svim poljoprivrednim kulturama, upozoravaju i stručnjaci. Inženjer poljoprivrede Gordana Gajić kaže visoke temperature mogu ostaviti posljedice na kukuruzu kod kojeg je tek izašla svila i metlica.
- Isušivanje polena i pojava rehuljavosti klipa smanjiće prinos zrna kukuruza – upozorava Gajić.
Tropske temperature zadaju glavobolju i građanima koji spas traže na bazenima i kupalištima. Za razliku od nekih drugih lokalnih zajednica, Bijeljina nema redukcija i pitke vode ima dovoljno. Iz bijeljinskog „Vodovoda“ ipak apeluju na potrošače da vodu koriste racionalno kako ne bi ugrozili snabdijevanje.