Prema podacima Zavoda za statistiku RS, promet koji se odnosi na vrijednost prodate robe i usluga u ugostiteljstvu u julu, avgustu i septembru ove godine u odnosu na isti period lani veći je za 10,1 odsto. Rast je ostvaren i u poređenju s drugim tromjesečjem ove godine i to 19,4 odsto, dok je u odnosu na prosječan pazar iz 2021. godine promet veći za 32,7 odsto. Statističari su izračunali i da je promet u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na prosjek iz 2010. godine veći za čak 161,9 odsto.

 

Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka”, Goran Kurtinović kaže da statistika ni izbliza ne odslikava stvarno stanje u ovoj branši.

 

- Već 25 godina sam u ugostiteljstvu i čini mi se da nikada nije bilo teže.  Rast do kojeg su došli statističari jeste posljedica skoka cijena. Naše usluge su poskupjele u prosjeku od 30 do 40 odsto i zbog toga je promet veći, to nije pokazatelj povećanja obima posla - priča Kurtinović za “Glas”.

 

Dodaje da je nedostatak kvalitetnih, obučenih radnika ali i izražen rad na crno hroničan problem ove branše s kojima se teško nose.   

 

- Gostiju ima, to nije sporno jer smo mi nacija koja živi u kafani, ali uprkos tome ne idemo u dobrom pravcu.

 

Zbog odliva kvalitetnih konobara i kuhara u inostranstvo sada smo u situaciji da zapošljavamo neobučene ljude, koji se po prvi put susreću sa ugostiteljstvom. Nikada nismo imali skupljeg radnika, a da manje zna - kategoričan je Kurtinović, koji dodaje da bi trebalo organizovati obuke nezaposlenih koji žele raditi jer je i sve manje učenika koji žele da se školuju za zanimanja koja su potrebna ugostiteljima. 

 

Neophodno je,  kaže on, da se stane u kraj i radu na crno.

 

- Sa rastom plata smo na dobrom putu jer konobari sada zarađuju između 1.100 i 1.500 KM, a kuhari od 1.200 pa i više od 2.000 maraka. Međutim, mnogo je primjera da radnik na račun prima minimalac a u kovertu ostalo i on sam tim nije kreditno sposoban, ne može riješiti stambeno pitanje i brojne druge stvari koje su garant sigurnog života - kazuje Kurtinović.

 

Nastojanja “Horeke” jesu, navodi on, da ove zime iznađu modele uz pomoć kojih će smanjiti odliv radnika i suzbiti ilegalna zapošljavanja.

 

- Moramo vratiti narodu povjerenje i u poslodavce i u Republiku, da ljudi znaju da ovdje mogu fino raditi i živjeti s porodicom jer nisu ti ljudi srećni ni kad odu u inostranstvo, a porodica ostane ovdje - kaže on.

 

Jelena Bošković generalni menadžer čuvenog trebinjskog hotela “Platani” ističe da je situacija na jugu Srpske po pitanju odliva radnika još gora.

 

- Manjak kadra jeste najveća boljka trebinjskih ugostitelja. U ljetnim mjesecima, prema informacijama koje kruže po gradu, svaki dan hrvatsku granici prelazi 4.000 Trebinjaca koji rade u Dubrovniku u svim branšama, a ponajviše u ugostiteljstvu. U narednom periodu moramo naći rješenja da se ublaži taj odliv. Pokušaćemo višim platama ali očekujemo od države da nam pomogne i smanji namete - priča Boškovićeva za “Glas”.

 

Ona dodaje da se u ovom dijelu godine ne mogu pohvaliti većim brojem gostiju te da gužve očekuju od 25. decembra do 15. januara.

 

- Ljetni mjeseci su bili dobri, ali taj rast prometa je zbog skoka cijena, a ne stvarnog rasta obima posla - kazala je Boškovićeva. 

 

 

Goran Kurtinović kaže da turisti kad dođu u neki grad prvu sliku o zemlji stiču na osnovu usluge koju dobiju u ugostiteljstvu.

 

- Svaki turista kad negdje ode prvo sjedne u lokal da popije kafu i ako tu stvori negativnu sliku, više se ne vraća. Takva slika je kod nas realnost jer su naši radnici nezadovoljni. Potreban nam je ljubazan, uslužan konobar, koji uživa da radi u svojoj zemlji a da bismo imali takve radnike moramo uvažiti  njihove zahtjeve - zaključio je Kurtinović.