Upozorili su na ovo ljekari iz Republike Srpske povodom Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti koji je juče obilježen uz moto “Pričajmo o gojaznosti bez predrasuda i osuđivanja”, a sa ciljem skretanja pažnje o mogućnostima prevencije i liječenja.

 

I domaći i strani stručnjaci tvrde da je broj gojaznih osoba u stalnom porastu pa je tako prema procjenama svaki šesti stanovnik EU gojazan, dok više od polovine odraslih ima prekomjernu težinu.

 

Povodom obilježavanja Svjetskog dana medicinski radnici Univerzitetskog kliničkog centra RS juče su zainteresovanim građanima mjerili tjelesnu visinu i težinu, obim struka, izračunavali indeks tjelesne mase, mjerili šećer u krvi i krvni pritisak, a generalni direktor te zdravstvene ustanove Vlado Đajić rekao je da je gojaznost bolest koja može izazvati veoma teške posljedice, a ponekad čak i smrt.

 

On je naveo da se UKC, gdje su krajem prošlog mjeseca po prvi put izvedene dvije operacije smanjenja želuca, osim liječenja pacijenata veoma kompleksnim metodama i skupim lijekovima, bavi i prevencijom različitih oboljenja.

 

Pošast sa zapada

 

Dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić istakao je da je gojaznost pošast koja je zahvatila prije svega zapadni svijet, a polako zahvata i ove prostore.

 

Škrbić je ukazao na epidemiju gojaznosti, odnosno loših navika života, loših principa ishrane, kao i da je neophodno ozbiljno posvetiti se mlađima.

 

- Trećina predškolske djece u Srpskoj, ako nastave ovakvim tempom, sigurno će biti gojazne osobe u odraslom dobu. Roditelji i oni koji rade u predškolskom i osnovnom obrazovanju moraju više pažnje posvetiti pravilnim principima ishrane i prevenciji kako ne bismo došli u situaciju da nacija bude pretila, gojazna i kako posljedice toga ne bi bile brojni kardiovaskularni i metabolički poremećaji kojima smo danas svjedoci - rekao je Škrbić.

 

On je naveo da su to, prije svega, dijabetes i kardiovaskularne bolesti koje odnose najveći broj žrtava i dodao da je potrebno više se pozabaviti zdravim stilovima života i zdravom ishranom.

 

Šef Odjeljenja endokrinologije Klinike za unutrašnje bolesti UKS RS Mirjana Bojić rekla je da se hirurškim tretmanom gojaznosti ova zdravstvena ustanova približila svjetskim centrima koji se bave ovom problematikom.

 

- Gojaznost se ne može okarakterisati kao bolest odmah, nego kao stanje koje se može razviti u bolest, a kada se razvije u bolest onda utiče na svaki segment organizma - kazala je Bojićeva.

 

Ona je navela da se problem gojaznosti može riješiti izmjenom načina ishrane i povećanjem fizičke aktivnosti.

 

- Čitav tim endokrinologije želi da omogući najadekvatnije i najbolje liječenje za one koji su oboljeli od gojaznosti, ali isto tako i stanja na koje možemo uticati savjetima - rekla je Bojićeva i dodala da je gojaznost možda još veća epidemija od dijabetesa, upravo zbog faktora na koje se može uticati.

 

Smanjenje želuca

 

U bijeljinskoj bolnici “Sveti vračevi” juče nisu imali aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti, ali su prva zdravstvena ustanova u Srpskoj koja je izvela laparoskopsku operaciju smanjenja želuca kod četrdesetogodišnje pacijentkinje koja je imala 175 kilograma tjelesne mase. Operaciju su 21. marta prošle godine izveli doktori Ognjan Skrobić sa Prve hirurške klinike Kliničkog centra Srbije i načelnik Odjeljenja za hirurške grane bijeljinske bolnice Milan Todorović.

 

Godinu nakon operacije pacijentkinja Danijela Todorović iz Ugljevika ispričala je da joj je zahvat kojem se podvrgla promijenio život.

 

- Dugo godina sam patila od gojaznosti. Pokušavala sam raznim dijetama da se izborim sa viškom kilograma, ali su se oni uvijek vraćali u još većem obimu. U trudnoći sam imala 120 kilograma, što me je dovelo do carskog reza. Teško sam se kretala, loše sam spavala i gotovo stalno osjećala umor. Zbog prekomjerne težine, čak mi je pukla vena na nozi. Zbog tog problema sam primljena u bijeljinsku bolnicu gdje mi je doktor Todorović predložio operaciju želuca kao rješenje - navedeno je u Danijelinoj ispovijesti koja je objavljena na sajtu bolnice “Sveti vračevi”.

 

Internista-endokrinolog i profesor na Medicinskom fakultetu u Banjaluci Milena Brkić kaže za “Glas” da je Srpska u poređenju sa svijetom, kada je u pitanju broj gojaznih osoba, na sredini ljestvice, s tim da se iz godine u godinu pomjera ka vrhu skale. 

 

- Gojaznost je u svijetu kao hronična nezarazna bolest, u samom vrhu problema. Tome je doprinio prije svega brz način života i konzumiranje nezdrave hrane. Ljudi se veoma malo kreću, prezauzeti su poslom, omladina rijetko upražnjava fizičku aktivnost jer se sve više bavi telefonima. Sve je to uticalo na ubrzan razvoj insulinske rezistencije koja je opet doprinijela maksimalnom razvoju gojaznosti. To je jedan začarani krug - priča Brkićeva.

 

Pozitivna stvar je, kaže Brkićeva, što se u posljednje vrijeme sve više i glasnije priča o problemima koje može prouzrokovati nepravilna ishrana.

 

- Primjećujem da je svijest kod građana sve razvijenija, da ljudi obraćaju pažnju šta jedu, praktikuju testiranje lipidnog i krvnog profila, koji i te kako mogu uticati na razvoj metaboličke bolesti. Zahvaljujući radu endokrinologa i nutricionista prevencija daje određene rezultate. Istina je da to ide vrlo teško, treba dosta vremena da se osoba prebaci na takozvani dijetetsko-higijenski režim, ali važno je da se radi na tom polju - smatra Brkićeva.

 

Troškovi

 

Milena Brkić kaže da zabrinutost zbog gojaznosti postoji i o pitanju finansija jer troškovi liječenja nisu nimalo zanemarljivi.

 

- To je bolest koja mnogo košta i pacijente i cijelo društvo. I za tu bolest kao i za svaku drugu mora se izdvojiti dosta novca za liječenje jer može da izazove dijabetes, kardiovaskularne bolesti, a hospitalizacija i liječenje pacijenta koji ima moždani ili srčani udar nije nimalo jeftina - dodala je Brkićeva.