Kako nam je rečeno iz Spoljnotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza vina u 2022. godini je iznosila 7.765.414 KM, što je za 1.308.267 KM više u odnosu na 2021. Međutim, uvoz je dosta veći i iznosi 39.760.676 KM.

"Ovako formirano domaće vinogradarstvo i vinarstvo, zbog velike usitnjenosti zemlje sa jako velikim brojem malih individualnih poljoprivrednika, u velikoj mjeri ima lokalni tržišni karakter, na ovakav način organizovano ne doprinosi ni sebi ni neizgrađenom međunarodnom ugledu zemlje", rekli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH za portal InfoBijeljina. 

Dodaju da BiH i njena veoma skromna mala domaća vinska potrošnja predstavlja zahvalno tržište za proizvođače grožđa i vina iz susjednih i niza zemalja cijele Evrope i svijeta. Osnovni cilj vinogradarsko-vinarskog sektora je dostići površinu od najmanje 10.000 ha pod vinovom lozom, da bi domaći sektor vinogradarstva mogao biti vidljiv na vinarskim kartama domaćih i izvoznih tržišta. 

Osim što treba unaprijediti proizvodnju, sadnjom većih površina pod vinovom lozom, potrebno je osavremeniti vinarije koje, kako ističu, više ne bi trebale biti samo proizvođači vina, nego treba proširiti njihovu ulogu, tako da bi njihova uloga mogla biti u promovisanju više domaće potrošnje, razvoj vinskog turizma putom vinskih cesta te na kraju ono najvažnije je razvoj marketinga koji bi bio okrenut izvoznim tržištima i traženju povoljnijeg mjesta u zemljama Evrope i svijeta.

Kako ističu iz Spoljnotrgovinske komore BiH, ono što bi svakako mogla biti dodatna šansa za bh. kompanije u narednom periodu je značajno povećan interes potencijalnih inostranih kupaca.

"U 2022. godini najveća izvozna tržišta na kojima su se plasirali proizvodi od vina (vino od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina; te mošt od grožđa) su Hrvatska, Srbija, Njemačka, SAD i Crna Gora. Hrvatska i Srbija su konstantno vodeća izvozna tržišta dok je došlo i do blagog povećanja izvoza u Njemačku i SAD", rečeno je iz STK BiH za portal InfoBijeljina.

D.L.