FOTO: InfoBijeljina

Slavska trpeza ne može da se zamisli bez ove tri stvari, ali mnogi se i danas pitaju kojim redom treba da se posluže.

Odgovor se krije u pravoslavnoj tradiciji.

Svake godine, pogotovo sada u novembru, kada je sezona krsnih slava, u srpskim domovima ponavlja se ista slika. Na stolu su slavski kolač, žito je pripremljeno, vino se hladi, a domaćini dočekuju goste. Ipak, postoji jedno pitanje oko kojeg se mnogi dvoume: šta se zapravo prvo uzima na slavi: žito, vino ili slavski kolač?

Iako se običaji u pojedinim krajevima Srbije razlikuju, pravoslavna tradicija ima svoj redoslijed. Kada gost stigne u dom u kojem se slavi krsna slava, najprije se poslužuje slavskim žitom, odnosno koljivom. Ali, krenimo redom.

Žito nije samo dio slavske trpeze

Slavsko žito, poznato i kao koljivo, jedan je od najvažnijih elemenata krsne slave. Ono se priprema od kuvane pšenice, a najčešće mu se dodaju mleveni orasi i šećer. Njegovo značenje je duboko povezano sa hrišćanskim učenjem o vaskrsenju i vječnom životu. Pšenično zrno koje pada u zemlju, raspada se i iz njega nastaje novi život predstavlja simbol vaskrsenja.

Žito se priprema u čast svetitelja koji se proslavlja, ali i u spomen na preminule pretke.

Upravo zato se koljivo ne izostavlja sa slavske trpeze, bez obzira na to kog sveca porodica obilježava. Postoji, naime, rasprostranjeno pogrešno vjerovanje da se žito ne sprema za pojedine slave, ali crkveno predanje predviđa njegovo pripremanje za sve krsne slave.

Šta se prvo radi kada gost stigne na slavu?

Prema običaju koji se poštuje u mnogim srpskim porodicama, gost se po dolasku najprije posluži žitom. Domaćica ili neko od ukućana prinosi poslužavnik sa koljivom, a gost ustaje, prekrsti se, čestita domaćinima slavu i uzima kašičicu žita.

U pojedinim porodicama nakon toga se služi i vino ili voda, dok se u drugim običaji mogu neznatno razlikovati. Važno je razumijeti da ovaj redoslijed posluživanja gostiju nije isto što i crkveni obred osvećenja slavskih darova. Slavski kolač i žito blagosiljaju se tokom posebnog obreda, a kolač se potom lomi sa domaćinom, prenosi Mame.rs.

A gdje je tu vino?
Vino ima posebno mjesto u pravoslavnoj simbolici. Tokom obreda se njime preliva slavski kolač, a uobičajeno je i prelivanje žita. U hrišćanskoj tradiciji vino podsjeća na krv Hristovu, dok slavski kolač simbolizuje Hrista kao hleb života. Zato vino nije samo piće koje se iznosi pred goste, već ima i važnu ulogu u samom slavskom obredu.

Slavski kolač se ne uzima prvi
Slavski kolač zauzima centralno mjesto u obilježavanju krsne slave. On se osvećuje i reže, odnosno lomi u okviru obreda koji predvodi sveštenik, zajedno sa domaćinom. Tokom obreda izgovaraju se molitve, kolač se preliva vinom, a zatim se okreće i lomi. Ovaj čin ima duboko versko značenje i nije samo simboličan dio slavskog ručka.

Zbog toga je važno razlikovati trenutak kada gost dolazi i biva poslužen od samog crkvenog obreda. Gostu se, po uobičajenom običaju, prvo nudi žito, dok se slavski kolač lomi u okviru obreda.

Šta je najvažnije da zapamtite?
Dakle, ako se pitate šta prvo uzeti kada dođete na slavu, odgovor je, žito.

Vino ima svoju ulogu u obredu i posluženju, dok se slavski kolač osvećuje i lomi na poseban način.

Ipak, suština krsne slave nije u tome ko je prvi uzeo kašičicu žita ili kojim redom je postavljena trpeza. Slava je prije svega porodični i duhovni praznik, posvećen svetitelju zaštitniku doma, prenosi Mame.rs.

Zato, kada sledeći put odete na slavu, sjetite se da kašičica žita koju vam domaćin ponudi nije samo običaj. Ona nosi simboliku vjere, vaskrsenja i sećanja na generacije koje su ovu tradiciju čuvale prije nas.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža Facebook, Twitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )