Vigemark: Poljoprivreda ima najveći potencijal za boljitak BiH /FOTO/
Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark istakao je danas u Bijeljini da poljoprivreda, koja zapošljava najveći broj ljudi, ima najveći potencijal za trgovinu i generalno za boljitak BiH.
Vigemark je u Bijeljini, otvarajući forum o perspektivama razvoja poljoprivrede pod nazivom "Naše oranice bez granice", ocijenio da je poljoprivreda u BiH najviše zanemarena od svih sektora privrede.
"Mnogo se priča o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali to predstavlja samo `dimnu zavjesu`. Suština ove priče je zapravo u pitanju kapaciteta i mogućnosti poljoprivrednih proizvođača da budu konkurentni prilikom izvoza svojih proizvoda na tržište EU, koja ima pola milijarde potrošača", rekao je Vigemark.
Prema njegovim riječima, dobra vijest je da su vlasti u BiH prije sedam-osam dana usaglasile spisak 40-ak mjera koje bi BiH željela da vidi od EU, a usmjerene su na unapređenje konkuretnosti domaćih poljoprivrednih proizvođača.
On je naglasio da je neophodno ostvariti što veću komunikaciju sa poljoprivrednim proizvođačima, za šta je jedan od primjera i današnji skup.
"Mi možemo pomoći i pomažemo BiH u procesu ispunjavanja evropskih standarda, ali je veoma važno da domaće vlasti urade svoj dio posla", istakao je Vigemark.
Prema njegovim riječima, prvi korak da bi se u ovom pogledu nešto ostvarilo je usaglašavanje strategije u oblasti poljoprivrede na svim nivoima, strategije sa jasnim ciljevima za buduće pravce poljoprivrede.
"Značajan dio posla je ovdje i urađen, ali se to, nažalost, pretvorilo u jedno političko pitanje", dodao je Vigemark.
Na skupu koji je okupio brojne poljoprivredne proizvođače iz cijele Republike Srpske najviše zamjerki čulo se na Sporazum o stabilizaciji i prodruživanju.
Član Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Slobodan Petrić je, ispred svih proizvođača, rekao da je opšte mišljenje da će ovaj sporazum samo pogoršati ionako lošu situaciju u poljoprivredi BiH.
"Mi, nažalost, nismo pripremljeni za ovaj sprazum, jer je naš posjed usitnjen i ne možemo parirati EU, ni svojim posjedom, ni proizvodnjom kao ni podsticajima. Svjesni smo da su opštinski budžeti, kao i entitetski, takvi da izdvajaju od tri do četiri odsto za agrag, a evropski su neuporedivo veći, od 40 do 50 odsto", kaže Petrić.
On je dodao da poljoprivrednici sa ovog područja nemaju nikakvu šansu da pariraju bilo kojoj zemlji EU, u bilo kojoj grani proizvodnje.