Kaže ovo za “Glas Srpske” profesor sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić komentarišući aktuelna dešavanja na svjetskim berzama te (ne)očekivani i gotovo istorijski rast cijena zlata, ali i kriptovaluta.

 

Prema njegovim riječima, svijet se danas nalazi u izuzetno haotičnoj i neizvjesnoj situaciju, jer postoji sve veća blokovska podjela svijeta, koja je dovela do egzistencijalnih strahova sa kojima se čovječanstvo posljednjih godina nikako ne uspijeva izboriti. Kako kaže, te globalne procese niko ne može da drži pod kontrolom.

 

- Ne treba nimalo da nas začudi što u poslednje vreme sve veći broj velikih globalnih igrača, multimilijardera, prodaje svoje akcije u kompanijama koje su ih učinile bogatim i taj novac danas ulažu u kupovinu zlata i kriptovaluta. Izlaze iz jedne valute i ulaze u drugu. Oni se danas vode logikom, kako da sačuvaju, odnosno spasu svoj novac od propadanja, minimiziraju gubitak, jer nemoguće je predvideti šta će biti sutra. Kada bi se na jednom mestu sakupio trust mozgova, verujem da ni on ne bi mogao da sa sigurnošću predvidi šta će biti sutra, a kamoli u nekoj daljoj budućnosti. Bojim se da ni u narednom periodu neće biti ništa bolje te da će se ovi strahovi samo produbiti, jer ne postoji nijedna sigurna luka - smatra Savić.

 

 

Dodaje kako je indikativno da se ovaj rast cijena zlata i kriptovaluta dešava u vrijeme kada nas iz ECB i drugih institucija, poput Feda, uvjeravaju da je borba sa inflacijom sve uspješnija te da bi uskoro, možda polovinom ove ili početkom naredne godine, moglo doći do pada referentnih kamatnih stopa, koje su trenutno na istorijskom maksimumu. Savić smatra kako se radi o šarenoj laži, jer da je tako idilično, odnosno da je inflacija stavljena pod kakvu-takvu kontrolu, valjda bi već došlo do korekcija referentnih kamatnih stopa naniže.

 

- Mislim da je pred nama jedan vrlo opasan period, koji će obeležiti neki novi ratovi. Toga su verovatno svesni i sami investitori, veliki igrači koji verovatno procenjuju da svet zadugo neće biti uveden u stanje globalne ravnoteže. A globalni mir je jedino pravo rešenje za sadašnje strahove. Bojim se da će naredni period biti još gori, nego što nam se na prvu čini. Sve to će dovesti doš još većih turbulencija na finansijskom tržištu i begova iz jedne u drugu valutu - navodi Savić.

 

Ekonomista Radmila Grbić kaže da učestalost ekonomskih fluktuacija uzrokovanih spoljnim faktorima, kao što su ratovi, kretanje, cijena nafte i kretanje kursa, dovodi do sve većih nastojanja ulagača da vrše disperziju rizika, sve s ciljem da zaštite svoj kapital, ali istovremeno i ostvare zadovoljavajuće prinose. Navodi kako su to možda glavni razlozi koji su doveli do toga da vlasnici i direktori velikih svjetskih kompanija prodaju svoja učešća u tim kompanijama, a vjerovatno su odlukama doprinijele i rekordne cijene akcija.

 

- Cijene nekih svjetskih kompanija su dostigle godišnje maksimume. S druge strane, svjedoci smo negativnog uticaja inflacije na vrijednost novca, što je dovelo do toga da štednja u bankama više nije prvi izbor kada je riječ o izboru u šta uložiti novac. Da bi kapital stvarno rastao, potrebno je da je njegov prinos bude veći od inflacije. Razlog zbog kojeg se sve više investitora okreće investiranju u zlato je taj što je znatno isplativije od klasične štednje u banci, a u poređenju sa kriptovalutama je dosta sigurnije. Za razliku od drugih oblika ulaganja, poput akcija i nekretnina, ne postoji obaveza plaćanja poreza - kaže Grbićeva za naš list.

 

Ističe i kako se sve ovo može objasniti i očekivanjima da će kamatne stope padati, što znači da će padati i prinosi na obveznice, usljed čega se investitori okreću sigurnijim vidovima ulaganja kao što je zlato. Pored toga, navodi ona, mogući razlozi rasta cijena su kupovina zlata od strane centralnih banaka, ali i nepovjerenje u američki dolar.

 

Slično mišljenje ima i investicioni menadžer Branko Kecman koji pojašnjava da je u proteklom periodu tržište akcija prebrzo raslo te da uskoro vjerovatno treba očekivati njihov pad, pogotovo ukoliko Fed uskoro ne snizi kamatne stope.

 

 

Investicioni savjetnik Boris Majstorović smatra da se iza ove velike i gotovo dirigovane i sinhronizovane rasprodaje akcija u nekada profitabilnim kompanijama i ulaganje tog novca u neke druge, navodno sigurnije luke, kao što su zlato i kriptovalute, krije interes velikih igrača da u današnjim nesigurnim i nepredvidivim vremenima naplate svoj profit, odnosno nerealizovanu zaradu koji su ostvarili u nekom prethodnom periodu.

 

- Investitori, pogotovo veliki igrač, pokušavaju sačuvati vrijednost svog novca u vrijeme kada inflacija još nije pobijeđena. Zato su i sada okrenuti ka visokorizičnim ulaganjima, koja im obezbjeđuju više prinose. Oni traže investicije koje im procentualno gledajući donose veći profit od stope aktuelne inflacije. Takvih investicija je danas jako malo - navodi Majstorović dodajući da jedan ovakav scenario može samo produbiti trenutnu neizvjesnost na globalnom tržištu, ali i izazvati neku novu i veću finansijsku krizu.

 

Navodi i da kada je u pitanju posljednji rast vrijednosti nekih od najvećih kriptovaluta, on je očekivan, jer, kako je pojasnio, neke stvari su se nekako jednostavno posložile. Oporavak je, kako kaže, bio očekivan, jer je američka komisija za hartije od vrijednosti nedavno odobrila trgovinu sa bitkoinom i nekim drugim valutama, na šta su odmah reagovali i iz Blek roka, najvećeg investicionog fonda u svijetu.

 

- Takođe nedavno je i u samoj Evropskoj uniji donesen zakon koji reguliše kriptovalute. On bi trebalo da stupi na snagu negdje krajem ove godine. Ovo je bio signal velikim investicionim fondovima da počnu ulagati ogromne svote novca u kupovinu digitalnih valuta. Oni to do sada nisu smjeli, odnosno zakoni su im onemogućavali da ulažu u tako visokorizične finansijske instrumente - kaže Majstorović za “Glas Srpske”.

 

 

Da se nešto dešava na finansijskom tržištu, odnosno da se među velikim investitorima uvukao veliki strah, moglo se naslutiti još krajem februara, kada je objavljeno da je Džef Bezos prodao akcije “Amazona” u vrijednosti od 8,5 milijardi dolara. Slično je uradio i Džejmi Dajmon, izvršni direktor i predsjednik “Džej-Pi Morgan Čejsa” i Leon Blek, suosnivač i bivši izvršni direktor “Apolo global menadžmenta”. I Mark Zakerberg je prodao veliki broj svojih akcija “Mete” vrijednih otprilike 638 miliona dolara. Interesantno nakon toga vrijednosti zlata na svjetskom tržištu krenule su uzlaznom putanjom, dostigavši istorijski vrhunac, što je vjerovatno najbolji znak da su investitori u strahu novog kruga inflacije. Nakon zlata, došlo je i do rasta vrijednosti pojedinih kriptovaluta pa je tako juče jedan bitkoin koštao više od 71.000 dolara, što je rast od čak 245 odsto u odnosu na prošlu godinu.