Ristović, koji je idejni tvorac ove nagrade za neobjavljeni roman, a koja ove godine proslavlja pet godina od početka nagrađivanja, rekao je da je Zavodu cilj bio da privuče pažnju svih koji pišu i stvaraju u Republici Srpskoj. 

On je dodao da su na taj način omogućili najboljima da njihova djela budu objavljena. 

"Naš cilj je bio da se na govornom području srpskog jezika nađu najbolji rukopisi ne samo u Republici Srpskoj, već i šire i dokaz tome je 500 rukopisa u dosadašnjih pet godina postojanja ove nagrade", naveo je Ristović. 

Govoreći o ovoj nagradi na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, Ristović je izrazio zadovoljstvo činjenicom da su Zavodu stizali rukopisi i od ljudi koji žive u dalekim zemljama, pa i prekookeanskim. 

On je napomenuo da je u prvoj godini dodjeljivanja "Zlatne sove" jedno priznanje, odnosno nagrada za treće mjesto otišla u Melburn. 

Predsjednik žirija za dodjelu ove nagrade Sanja Macura navela je da je nagrada geografski objedinila ono što je udaljeno od ovih prostora 25 časova leta avionom, a da je kulturološki beskrajno važna zbog toga što je na srpskom kulturološkom, jezičkom, književnom prostoru izuzetno rijetka nagrada koja se dodjeljuje za neobjavljeni rukopis romana. 

Navodeći da su dobitnici "Zlatne sove" dobili i druge nagrade u Republici Srpskoj, Srbiji i Evropi, Macura je rekla da to pokazuje koliko je hrabar, ali veoma dobar književni i marketinški potez povukao onaj ko je osmislio ovu nagradu. 

"Nije teško žirirati kada imate romane iza kojih stoje recenzenti i izdavačke kuće koji su prošli već određenu vrstu književno-kritičarske verifikacije, mnogo je teže kada pred sobom imate rukopise koje vrlo često prije vas niko nije ni čitao", navela je Macura. 

Ona je dodala da je time odgovornost veća, ali i neka vrsta zadovoljstva intenzivnija kada se vidi da je procjena koju su napravili i da su romani koji su "pušteni u život" na najbolji mogući način zadovoljili čitaoce. 

Dobitnik nagrade 2014. godine Ranko Risojević za roman "Noć na Uni" rekao je da svaki književnik učestvuje u javnom životu da bi ostavio određeni trag i da bi verifikovao ono što je uradio. 

Risojević je dodao da je "Zlatna sova" za književnike došla kao dar sa neba u trenucima obezglavljene tranzicije, kada su nestajali veliki izdavači i procedure na kojima je nekada izdavaštvo funkcionisalo na izvanredan način. 

"I odjednom, kao dar sa neba došla je ponuda svima onima koji pišu u samoći i tišini, koji godinama drže negdje svoj roman, da mogu poslati to da se verifikuje. To je izvanredan poklon i velika prilika za sve one koji pišu romane", istakao je Risojević. 

Prošlogodišnji dobitnik nagrade Anđelko Anušić za roman "Glasovi sa granice" rekao je da sama činjenica da ovaj nagradni konkurs postoji već pet godina svjedoči o tome da se u Republici Srpskoj na ozbiljan način na društvenom, kulturnom, političkom planu razmišlja o srpskoj književnosti. 

"Time se preuzima i izvjesna briga za razvoj srpske književnosti, pogotovu razvoj romana, koji je estetički sublimat jezika, istorijske egzistencije, kulture i civilizacije jednog naroda", naveo je Anušić. 

On je istakao da je književnost važna jer posjeduje najdublje arhive, one arhetipske, te da samo ono što književnost spremi i pospremi u svoje arhive, to zadobija književnu sudbinu i mogućnost da traje kroz vrijeme i vijekove. 

"Ono što je doseglo književnu sudbinu, ostavlja iza sebe i suštinu svoga bivstva, otelo se prolaznosti. Svaki narod koji se stara o svojoj književnosti može da računa na primjereno mjesto među drugim kulturama", dodao je Anušić. 

On je najavio da će Zavod izdati i drugi i završni dio romana "Glasovi sa granice", koji će se tematski baviti Hrvatima i Srbima, Prvim svjetskim ratom, asimilacijom Srba u Hrvatskoj, te građansko-vjerskim ratom u Hrvatskoj i BiH. 

Ovogodošnji dobitnik prve nagrade "Zlatna sova" je Ilija Gajica za roman "Vojnik ničije vojske", drugu nagradu je dobila Slavica Erdeljanović Curk za roman "Rukavica", a treća nagrada pripala je Radisavu Miliću za roman "Kiša i mlijeko".