Veći limit zaduženja gradovi u Srpskoj pravdaju projektima
Izvor: glassrpske
×
0
Podijeli
FOTO: InfoBijeljina
Povećanjem limita kreditnog zaduženja sa 18 odsto na 25 odsto prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini gradovi u Srpskoj mogli bi realizovati više projekata, što bi doprinijelo njihovom razvoju i boljem imidžu.
Navedeno je to u inicijativi predstavnika Doboja koja se odnosi na povećanje granice kreditnog zaduženja za gradove u RS, a koja će biti razmatrana na idućoj sjednici predsjedništva Saveza opština i gradova RS. Ta sjednica trebalo bi da bude održana do kraja februara.
- Gradovi u Srpskoj imaju veće potrebe za investicijama i projektima. Izmirenja obaveza po pitanju kredita kod gradova jeste mnogo bolja, jer nijedna gradska sredina nema problema sa zaduženjem, dok određene manje zajednice kojima budžeti zavise isključivo od PDV-a imaju problema s otplatom kredita - rekao je “Glasu Srpske” gradonačelnik Doboja Boris Jerinić.
Naveo je da svaki grad ima značajne i druge izvore prihoda tako da povećanje stope na 25 odsto ne bi bio opterećen i ugrožen njihov budžet.
- Gradovi imaju i veće potrebe za dodatnim novcem. Da bi rekonstruisali samo jednu ulicu od kilometar u gradu potrebno nam je milion do milion i po maraka. Takođe, kada je riječ o industrijskim zonama potrebe su veće u gradovima tako da sam siguran da povećanje limita neće ugroziti funkcionisanje nijednog grada. Urađena je studija kao i mogućnosti samog vraćanja duga s povećanjem granice na 25 odsto koja sve to potvrđuje - naveo je prvi čovjek grada Doboja i kao primjer naveo da kada se samo u jednom gradu uplati renta za zgradu to predstavlja budžet od 70 odsto opština u RS.
Jerinić je podsjetio da se gradovi razlikuju po broju stanovnika od opština, te da status grada dobijaju samo veće lokalne zajednice.
- Vlada je odredila stopu od 18 odsto do koje se mogu zaduživati lokalne zajednice baš iz razloga da ne bi dolazilo do blokade manjih lokalnih budžeta - naveo je Jerinić.
On očekuje da njihova inicijativa dobije saglasnost ostalih gradonačelnika i načelnika u Srpskoj.
- Nakon toga naš prijedlog biće predstavljen Ministarstvu finansija RS i ako kod njih dobije zeleno svjetlo oni će pripremiti izmjene zakona i proslijediti dalje sve u skupštinsku proceduru - naveo je Jerinić.
Predsjednik Saveza opština i gradova RS, Ljubiša Ćosić rekao je da je već na prethodnoj sjednici Predsjedništva Saveza opština i gradova bila uvrštena inicijativa Doboja, ali da ona nije razmatrana jer nije bilo predstavnika tog grada.
- Mislim da će taj prijedlog dobiti zeleno svjetlo na Predsjedništvu Saveza - rekao je Ćosić, koji je i gradonačelnik Istočnog Sarajeva.
Dug
Dug lokalnih zajednica u Srpskoj po osnovu direktnih kredita na kraju 2021. godine iznosio je 365,77 miliona maraka, što je za skoro šest miliona maraka manje u odnosu na stanje s krajem 2020. godine.