Ona je kao trudnica primljena u Univerzitetski klinički centar RS 8. avgusta i zadržana na ležanju s visokim krvnim pritiskom. Njeno stanje se značajno pogoršalo za 24 sata, voda se sakupljala u plućima i postojala je opasnost od embolije, te ljekarski tim ove zdravstvene ustanove i njena porodica ocjenjuju da porođaj treba izvršiti u Beogradu.

"U tom momentu moj život i život naše jedinice bili su ugroženi. Ja sam bila na dodatnom kiseoniku. Veoma kritično. Nisam mogla ni zamisliti da se desi nešto mom djetetu", govori emotivno Sanja, danas majka Teodore, s kojom bi za koji dan trebalo da izađe iz bolnice Narodni front u Beogradu i dođe kući.

Jedini način da se spasi život majke i djeteta bio je da se uz puni nadzor ljekara i medicinsku njegu u što kraćem roku transportuje u Beograd.

"U tim možda i najtežim trenucima u mom životu, piloti Vazdušnog medicinskog transporta (VMT), prije svih, učinili su taj let nečim najljepšim u toj situaciji. Mislim na njegu, pažnju, brigu, osjećaj za moju situaciju, razgovor koji je bio čaroban i ohrabrujući. Neizmjerno sam im zahvalna i na ovaj način želim naglasiti važnost postojanja ovog servisa kod nas, mogućnost da u bolničkim uslovima letite i stignete do odredišta. To je nemjerljivo", naglašava ova majka i zahvaljuje svim ljekarima koji su bili uz nju.

Kako je sve počelo

Od vremena potpisivanja sporazuma između Helikopterskog servisa RS (HSRS) i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, izvršen je ukupno 31 vazdušni medicinski transport, i to osam u 2014. godini i 23 u 2015. godini, do današnjeg dana. Ovaj vid transporta pacijenata aktivan je više decenija na Zapadu.

"Niko u okruženju nije imao nešto tako, pa smo mi morali krenuti od nule, a za primjer uzimati neke od evropskih medevak službi, koje su svoje operacije podigle na takav nivo da danas imaju helikoptere namijenjene isključivo za transport djece", kaže Zorislav Ivanović, pilot Vazdušnog medicinskog transporta.

Elementarne nepogode, koje su nas pogodile u posljednjih pet godina, kako napominje Ivanović, bile su samo dodatni motiv u ostvarenju ovog projekta, koji je započeo uvođenjem u flotu tipski sertifikovanog helikoptera Bell 206, njegovim remontom, te nabavkom i opremanjem helikoptera sertifikovanom medicinskom opremom za praćenje stanja pacijenata i održavanje vitalnih funkcija u toku izvođenja vazdušnog medicinskog transporta.

"Vazdušni medicinski transport ima smisla tek onda kada transport pacijenta omogućuje praćenje stanja i nastavak liječenja u toku transporta", napominje Ivanović.

Druga faza projekta organizacije VMT-a omogućena je potpisivanjem sporazuma o saradnji između HSRS i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Pravo imaju svi

Dragan Bogdanić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, kaže da je ponosan što je VMT dio zdravstvenog sistema RS.

"To je hitna medicinska pomoć, na koju pravo imaju svi, osiguranici i oni koji to nisu, jer ovu uslugu diktira zdravstveno stanje pacijenta. Jedino vremenski uslovi mogu uticati na brzinu i let, ali na tome treba raditi ulaganjem, odnosno nabavkom novijih helikoptera. Mi smo zadovoljni što je ova usluga u potpunosti opravdala godinu dana rada, spaseni su mnogi životi, liječenje u drugim ustanovama učinili smo dostupnijim pacijentima", naglašava ministar Bogdanić.

Resorno ministarstvo je u saradnji s kolegama u Srbiji omogućilo da po slijetanju na aerodrom tamošnje ekipe Hitne pomoći čekaju pacijente i prevoze ih do zdravstvene ustanove u kojoj treba nastaviti liječenje.

Inače, u službi sistema VMT-a nalazi se tim ljekara i specijalista iz Univerzitetskog kliničkog centra RS, piloti i vazduhoplovno-tehničko osoblje iz sastava HSRS, Republički koordinator za VMT iz UKC RS i koordinator VMT-a iz sastava HSRS.

Pored toga, u sistemu VMT nalaze se još timovi iz bolnica Doboj, Bijeljina, Trebinje, Istočno Sarajevo, Zvornik i Univerzitetske bolnice iz Foče.

"Timovi u bolnicama koje se nalaze u sistemu VMT-a po potrebi za transport obavještavaju republičkog koordinatora za VMT, koji dalje, nakon izvršene procjene stanja pacijenta i opravdanosti VMT-a, o tome obavještava koordinatora za organizaciju VMT-a iz sastava HSRS. Zatim koordinator iz HSRS obavještava posadu koja se nalazi u svakodnevnom dežurstvu za potrebe VMT-a", navodi Ivanović.

Posada i helikopteri

Dežurnu posadu čine pilot i jedan pripadnik HSRS iz sastava vazduhoplovno-tehničkog osoblja, koji procjenjuju sve neophodne uslove za uspješno izvršenje leta, od najave leta, izbora maršrute leta, procjene meteo-situacije i svih ostalih bezbjednosnih aspekata koji mogu imati uticaja na bezbjednost izvršenja leta.

Ovakvom organizacijom obezbijeđeno je spasavanje pacijenata unutar "zlatnog sata", koji je u medicini sinonim za period koji je neophodan da se, ukoliko se prva pomoć izvrši adekvatno, spasi život.

"Posada u dežurstvu može da izvrši polijetanje helikopterom u roku od 30 minuta, kada su posadi dostavljene sve potrebne informacije neophodne za izvršenje pripreme za let. Mi se trudimo da pacijentu let učinimo što ugodnijim, da razgovaramo o opštim stvarima, ohrabrimo ih i razumijemo njihovu situaciju", napominje pilot.

Helikopteri koje posjeduju prosječne su starosti 30 godina i zadovoljavaju neke osnovne potrebe VMT-a.

"Međutim, da bismo bili u mogućnosti da odgovorimo na sve složenije zahtjeve koji nam se postavljaju (letovi noću i složeni meteo-uslovi), moramo razmišljati o nabavci savremenih helikoptera", istakao je Ivanović.