Zemlje koje nemaju adekvatne zakone o zaštiti privatnosti podložne su manipulacijama od strane platformi i internet sajtova, koji koriste kolačiće da bi uzimali lične podatke korisnika, najčešće u svrhu pokazivanja reklama, ali bez adekvatne pravne zaštite često se koriste i za druge svrhe. Na primjer, sajtovi mogu čitati vaše lične podatke na telefonima, skidati lokaciju i druge privatne podatke.

Novi zakon o zaštiti ličnih podataka će u potpunosti biti usklađen s evropskim direktivama, a EU ima neke od najstrožih zakona za zaštitu privatnosti.

Na primjer, nakon što zakon stupi na snagu moći ćete odbiti kolačiće koji otkrivaju detalje o vašoj privatnosti, imaćete pravo da tražite da vaši podaci budu obrisani sa servera sajtova i platformi poput društvenih mreža i slično.

Biće uspostavljena puno bolja zaštita djece na internetu, a za platforme koje ova pravila budu kršila predviđene su rigorozne kazne.

Inače, treba reći i to da je Zakon o digitalnim uslugama, koji je stupio na snagu u EU, već na određen način u BiH uveo neke od odredbi o privatnosti, iako BiH formalno nema ta pravila, jer velike platforme koje djeluju na prostoru EU primjenjuju ista pravila i u BiH koja su obavezni primjenjivati u EU. Međutim, postoje opravdane sumnje da velike platforme treniraju svoje modele vještačke inteligencije skidanjem podataka građana u onim jurisdikcijama u kojima nisu obavezni da prava građana štite. Kada se u BiH bude primjenjivao evropski zakon o ovoj oblasti, to više neće biti moguće bez eksplicitnog pristanka građana.

Jedan predstavnik EU nam je u neformalnom razgovoru rekao da će se mnogo toga promijeniti i u svakodnevnoj komunikaciji evropskih institucija s građanima. Na primjer, kako je pojasnio, Delegacija EU u BiH će od novinara koje ima na svojoj mejling listi formalno morati tražiti saglasnost da mejlove drže na svojim serverima.

Još jedan važan aspekt ovog zakona je saradnja s evropskim pravosudnim tijelima, zato što on propisuje i način i obim podataka koji se mogu razmjenjivati između agencija za sprovođenje zakona i pravosudnih tijela EU i BiH. Na primjer, iako je BiH potpisala sporazum sa EUROJUST-om, evropskom agencijom za saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala, on se ne može primjenjivati bez poštovanja evropskih propisa u oblasti zaštite privatnih podataka.

Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, podsjeća da je zaštita podataka važna i kad je u pitanju odnos institucija prema građanima. On je za "Nezavisne" rekao da BiH ima puno problema u oblasti ljudskih prava, podsjećajući na skandal curenja iz Poreske uprave RS i zaključavanje IZIS-a.

"Kada bih dao određene generalne ocjene, rekao bih da zaštita ličnih podataka nije prioritet u postupanju mnogih organa, da dobar dio institucija ne informiše građane dovoljno o tome kako se njihovi podaci koriste, ko ima pristup i na koji način su zaštićeni, a naročito rijetko proaktivno obavještavaju javnost o eventualnim incidentima u vezi sa zaštitom podataka o ličnosti", rekao je on.

Ističe da problem predstavlja i prekomjerno prikupljanje podataka, kao i nedovoljna obučenost zaposlenih koji rukuju ličnim podacima.

Lučka pozdravlja donošenje novog zakona o zaštiti podataka koji bi bio u skladu s evropskim standardima, ali upozorava da je to tek prva stepenica.

"Potrebno je implementirati odredbe u praksi, što uopšte nije jednostavna i brza radnja i mislim da će to da bude višegodišnji proces, od edukacije, preko imenovanja posebnih službenika za zaštitu podataka, pa do uvođenja i sprovođenja politika u institucijama, ali i privatnom sektoru. Da ne govorim da će se morati ojačati i Agencija, naročito u pogledu ljudskih resursa", zaključio je on.