Živićeva je podsjetila da je „Ironija“ Radivoja Sofronića, kao prva štampana knjiga u Bijeljini, objavljena 1926. godine i da je predstavljala važnu prekretnicu u istoriji lokalnog izdavaštva.

- Ta zbirka pripovjedaka predstavlja svjedočanstvo o književnom životu grada Bijeljina između dva svjetska rata. Njeno ponovno objavljivanje prilika je da se savremenim čitaocima približi djelo koje zbog svoje starosti i rijetkosti nije lako dostupno, ali i da se skrene pažnja na značaj ranih izdavačkih poduhvata u Bijeljini. Priprema reprint izdanja podrazumijeva pažljiv rad na očuvanju autentičnosti izvornika, provjeru bibliografskih podataka i oblikovanje publikacije koja će poštovati istorijsku vrijednost prvog izdanja. Namjera je da knjiga postane dostupna čitaocima, istraživačima i svima koji se interesuju za književnu prošlost Bijeljine – navela je Živićeva.

Ona je istakla da ovo neće biti klasično reprint izdanje, jer će uz pomoć saradnje sa stručnjacima, biti prilagođeno sadašnjem vremenu.

- Radiće se novi prelom i kritički osvrt. Tu će biti i predgovor, pogovor, što u originalu nemamo, a pristupiće se i minimalnimkorekturama na tekstu, prvenstveno zbog toga što je knjiga štampana davne 1926. godine u štampariji u Beogradu, gdje tadašnji slovoslagački rad sigurno nije bio adekvatan ovom vremenu. Ipak, konačni cilj je da sačuvamo stil navedenog djela – naglasila je Živićeva i dodala da se razmišlja i o uvrštanju nekoliko kritika koje su pisane o Sofronićevoj „Ironiji“.

Kada je riječ o legatu koji je Narodnoj biblioteci „Filip Višnjić“ poklonio akademski vajar Zoran Jezdimirović, ona je rekla da legat obuhvata 500 naslova, ali da je ukupan broj knjiga koje je Jezdimirović donirao 1.700.

- U legatu preovladavaju publikacije iz oblasti vajarstva, slikarstva, arhitekture i religije, a takav sadržaj otvara mogućnosti za proučavanje različitih umjetničkih pravaca, razvoja likovne kulture, odnosa umjetnosti i sakralnog prostora, kao i šireg duhovnog i kulturnog konteksta u kojem nastaju umjetnička djela.Vrijednost ovog fonda ne ogleda se samo u broju naslova, već i u tematskoj širini građe koja može biti značajna umjetnicima, istoričarima umjetnosti, arhitektama, istraživačima religijske umjetnosti, studentima i drugim zainteresovanim korisnicima – navela je Živićeva za naš portal.

Ona je za kraj istakla da Zavičajna zbirka bijeljinske biblioteke čuva tragove vremena, stvaralaštva, i ljudi koji su obilježili kulturni život ovog kraja.

- Naša odgovornost ne završava se čuvanjem građe, potrebno je da je istražujemo, stručno obrađujemo, činimo dostupnom, kako bi mogla da posluži novim generacijama čitalaca i istraživača. Priprema reprint izdanja „Ironije“ vraća nam važan dio književne istorije Bijeljine, dok obrada legata Zorana Jezdimirovića otvara mogućnost da bogatstvo njegove stručne i umjetničke literature bude bolje prepoznato i dostupno javnosti – zaključila je Živićeva.