Republika Srpska
12.04.2024.
20:11
Uzaludan posao: Zašto Republika Srpska ne može da osnuje banku za ljude i preduzeća sa crne liste SAD
Izvor: srpskainfo.com
2
Podijeli
Ukoliko se odluči da započne proces osnivanja nove banke kako bi riješila problem gašenja računa fizičkim i pravnim licima koja su na američkoj crnoj listi, Republika Srpska bi radila uzaludan posao, jer bi ta banka, ako bi se i uspjela registrovati, vrlo brzo i sama izgubila račun kod Centralne banke BiH.
Aktima Centralne banke BiH propisano je da banka, da bi bila učesnik u platnim sistemima (da može vršiti bezgotovinski međubankarski platni promet u konvertibilnim markama), između ostalog, mora da ima otvoren račun rezervi kod CBBiH i da je članica globalnog standarda za međubankarske transakcije – SWIFT – potvrdili su iz Centralne banke BiH za poslovni portal Kapital.
U praksi, to znači da bi banka, čije formiranje najavljuju vlasti Republike Srpske, morala da bude članica SWIFT-a. Upravo zbog straha da ne izgube članstvo u SWIFT-u postojeće banke u RS i FBiH su pogasile račune osobama na američkoj crnoj listi.
Da bi bila članica SWIFT-a, objašnjavaju bankari, novoosnovana banka mora biti podržana od strane neke postojeće banke članice SWIFT-a, a za to postoje određeni kriterijumi koje banka treba ispuniti da bi je korespondentska banka smatrala kvalifikovanom za članstvo u SWIFT-u.
– Nakon što dobije validnu bankarsku licencu od Agencije za bankarstvo RS, banka mora imati IT infrastrukturu kako bi se povezala sa SWIFT mrežom i mogla bezbjedno razmenjivati podatke. Pored toga, mora imati na snazi rigorozne standarde protiv sprečavanja pranja novca (AML) i Know Your Customer (KYC) procedure kako bi se obezbijedilo sprovođenje propisa iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Na kraju, banka ne smije biti pod istragom ili sankcijama regulatornih tijela – objašnjava odlično upućeni sagovornik iz bankarskih krugova.
Nakon što ispuni ove kriterijume, nastavlja naš sagovornik, banka može kontaktirati korespondentsku banku i započeti proces prijave za članstvo u SWIFT-u koji može trajati nekoliko mjeseci i uključuje provjere regulatornih tijela i samog SWIFT-a.
– U našem slučaju to znači da bi ta eventualna nova banka mogla da postane članica SWIFT-a, ali bi se zbog poslovanja sa licima sa crne liste OFAC-a vrlo brzo i sama našla pod sankcijama OFAC-a, što posljedično vodi ka gubitku članstva u SWIFT-u, a time do gašenja računa od strane Centralne banke BiH“ – objašnjava ovaj sagovornik.
Ako se utvrdi da banka krši sankcije i posluje sa subjektima koji su na OFAC-ovoj listi sankcija, on kaže da to može značajno oštetiti ugled i poslovanje banke.
– Druge banke mogu prestati da posluju sa tom bankom. Pored potencijalnog gubitka članstva u SWIFT-u, banka može biti izložena i kaznama od strane regulatornih tijela zemlje u kojoj posluje zbog nepoštovanja sankcija OFAC-a – navodi ovaj bankar.
Prema njegovim riječima, banke obično imaju programe za provjeru sankcija koji pregledaju transakcije kako bi se identifikovale potencijalne kršenje sankcija OFAC-a.
– Banke redovno pregledaju svoje račune kako bi se uvjerile da ne posluju sa subjektima koji su na OFAC-ovoj listi, a po pravilu edukuju svoje zaposlene o OFAC sankcijama. Uglavnom, članstvo u SWIFT-u je izuzetno važno za banke, a sproveđenje pravila OFAC-a je ključno za izbjegavanje kazni i gubitka članstva u SWIFT-u – zaključuje sagovornik portala Kapital.
Prema njegovim tvrdnjama, banka u BiH teoretski može poslovati izvan sistema SWIFT-a ako pronađe alternative za međunarodne transakcije.
– Postoji nekoliko drugih načina za obavljanje međunarodnih plaćanja, kao što su korištenje drugih međubankarskih mreža, kriptovaluta ili direktnih sporazuma između banaka. Međutim, banke u BiH nemaju tehničke mogućnosti za korištenje drugih međubankarskih mreža, direktni sporazumi sa bankama nisu mogući, jer ostale banke ne žele da rizikuju gubitak članstva u SWIFT-u, tako da ostaje plaćanje kriptovalutama, ali to je već misaona imenica za naše uslove – kaže ovaj sagovornik.
On dodaje da banka može obavljati unutrašnji platni promet bez korištenja SWIFT-a, jer se unutrašnji platni promet odnosi na transakcije koje se obavljaju unutar zemlje, između računa u istoj banci ili između računa otvorenih u različitim bankama u zemlji.
– Za unutrašnji platni promet banke koriste nacionalne platne sisteme koji omogućavaju brze i sigurne transakcije između banaka unutar zemlje. Ti nacionalni platni sistemi omogućavaju bankama da efikasno obavljaju transakcije bez potrebe za korištenjem SWIFT-a, ali Centralna banka BiH nikada nije uspostavila informatički sistem za unutrašnji platni promet i umjesto toga koristi SWIFT, što znači da u BiH bez SWIFT-a nije moguće obavljanje unutrašnjeg platnog prometa – zaključuje sagovornik iz bankarskih krugova u BiH.