Članovi Grupacije proizvođača piva su na posljednoj sjednici uočili ogroman pad uvoznih cijena piva, prije svega iz Srbije i Hrvatske. Tako je po hektolitru cijena piva iz Srbije pala na 47,47 maraka, odnosno za 55,5 odsto u odnosu na 2013. godinu, a iz Hrvatske na 102,9 KM po hektolitru (8,6 odsto u odnosu na 2013. godinu).

-Primjera radi, u Bosnu i Hercegovinu se sa evropskog tržišta uvozi pivo čija je vrijednost po hektolitru više od 200 maraka, dok je prosječna cijena hektolitra piva proizvedenog u BiH 110 KM- kaže Tijana Muhamedagić iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Osim toga, cijene sirove nafte za proizvodnju piva posljednjih godina bilježi rast, pa bi samim tim i konačna cijena piva trebalo da raste. –Zato domaći proizvođači pozivaju nadležne da se pozabave sa ovim problemom, jer uvoz piva po nerealno niskim cjenama direktno oštećuje budžet cijele Bosne i Hercegovine zbog manje osnovice za plaćanje poreza – kaže Muhamedagićeva.

Činjenica je da u posljednjih pet godina uvoz piva kontinuirano raste, pa je tako u prošoj godini uvezeno više od 1,5 miliona hektolitara piva u vrijednosti većoj od 121 milion maraka. U odnosu na 2013. godinu, uvoz je povećan za 170.000 hektolitara.

Istovremeno, izvoz piva od 2013. do 2017. godine skromno se povećao za oko 3.000 hektolitara u i prošloj godini je iznosio 29 miliona hektolitara u vrijednosti od oko 2,8 miliona konvertibilnih maraka.

U Bosni i Hercegovini posluje samo pet pivara zbog, kako ocjenjuju u Grupaciji proizvođača piva, loše poslovne klime i uvoza koji se količinski povećava svake godine a cjenovno smanjuje. Ovih pet domaćih pivara proizvode sa 50-60 odsto mogućeg kapaciteta.

-Kada je u pitanju izvoz, ne smiju se zaboraviti ni necarinske barijere koje se s vremena na vrijeme plasiraju na susjednim granicama, što dodatno otežava poslovanje domaćih kompanija – navodi Muhamedagićeva iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ne tako davno je jednoj domaćoj pivari koja je izvozila pivo u Srbiju na granici pivo prvi put vraćeno jer su na deklaraciji pisala dva distributera. Drugi put su vratili jer je na ambalaži pisalo „svjetlo pivo“, a ne „svetlo pivo“.
Domaći pivari kaži da, osim ovih problema, a da stvar bude gora, država za privrednike ne čini mnogo kako bi olakšala i omogućila napredak poslovanja domaćih pivara.

Podrška vlasti, kako ističu, treba iću u smjeru punog provođenja postojećih zakonskih odredaba, insistiranja na tome da uvozna piva budu predmetom istih pravila kao i domaće pivare, praćenja bilateralnih trgovinskih propisa, poreskih propisa, kao i propisa u vezi sa sigurnošću hrane i naročito praćenja uspostavljane prakse na drugim tržištima.

–Sve ovo do sada nije bio slučaj. Kao rezultat toga uvoznici imaju „slobodan prolaz“ i daleko niže troškove na našem tržištu, a na štetu domaćih proizvođača i na kraju sigurnosti samog potrošača – navode u Grupaciji proizvođača piva pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Nikolas Peni, iz Grupacije proizvođača piva i direktor Banjalučke pivare, potvrđuje kako kapaciteti pivarske industrije BiH nisu u potpunosti iskorišteni, što je posljedica deficita pivarske industrije BiH u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

-Deficit je posljedica toga što se domaće pivare u poslovanju suočavaju s mnogobrojnim poteškoćama kao što je problem transfernih cijena, nepropisnog deklarisanja i drugih necarinskih barijera prilikom izvoza -objasnio je Peni.

Tradicija u proizvodnji piva u BiH duža je od jednog vijeka.

Potrošnja

Uvoz piva u Evropi kreće se obično ispod deset odsto ukupne potrošnje, dok u Bosni i Hercegovini uvoz čini i do 70 odsto potrošnje. Osim toga, ono što je izuzetno neobično jeste i činjenica da znatan udio u uvezenom pivu čine piva srednjih ili niskih cijena, dok u većini ostalih zemalja uvezena piva su piva viših cijena, iz kategorije premium piva.