Uvozimo vodu iz Tajvana i Šri Lanke, a vlastitu ostavljamo da teče niz brdo
Iako BiH obiluje prirodnim izvorima pitke vode, za pet mjeseci ove godine uvezeno je 99,64 miliona litara ovog pića što je skoro duplo više nego što je izvezeno na strana tržišta, a razlog je nedovoljna podrška domaćim proizvođačima, slaba promocija ovdašnjih brendova i navika potrošača da biraju vodu iz inostranstva.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), za pet mjeseci u BiH je stigla voda "teška" 122,4 miliona maraka, dok je istovremeno izvezeno 53,85 miliona litara u vrijednosti od 26,56 miliona KM.
Da uvoz i izvoz flaširane robe konstantno raste, pokazuju podaci da je u istom periodu lani stiglo 91,19 miliona litara u vrijednosti od 113,54 miliona KM, dok se na rafama inostranih trgovina našlo 50,91 milion litara "teških" 30,10 miliona KM.
Podaci pokazuju da je najviše flaširane vode u BiH ove godine stiglo iz Srbije, Hrvatske i Mađarske, ali i iz egzotičnijih zemalja poput Tajvana, Šri Lanke i Moldavije.
- Kad je u pitanju izvoz, flaširana voda iz BiH najčešće je završavala na tržištima Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije, a flaše porijeklom iz BiH našle su se i na policama u Iraku, Kipru i Švedskoj - naveli su u UIO.
Ovakvo stanje, prema riječima predsjednika Privredne komore Republike Srpske Pere Ćorića, potvrđuje dubok disbalans u spoljnotrgovinskoj razmjeni u ovom sektoru. Kako je Ćorić istakao za "Glas", flaširana voda je postala redovna stavka u potrošnji domaćinstava, što objašnjava rastući uvoz, ali i otkriva prostor za unapređenje domaće proizvodnje.
- Trend, a već pomalo i navika je da se u domaćinstvima sve više koristi flaširana voda. Ovako velika razlika između uvoza i izvoza pokazuje da naši kapaciteti još nisu dovoljni da podmire sve potrebe. Tu vidim šansu za razvoj domaće proizvodnje, supstituciju uvoza i da dođemo u poziciju da bar pokrijemo sopstvene potrebe - kazao je Ćorić.
On ističe da je u Srpskoj aktivna samo jedna kompanija koja ima ozbiljnu ponudu flaširne vode, dok su drugi pokušaji uglavnom bili kratkog daha.
- Ne treba da mislimo da, samo zato što imamo vode, možemo lako ući u ovaj posao. Flaširanje vode zahtijeva velika ulaganja, kvalitetan marketing, pronalazak tržišta, a konkurencija je žestoka. Ipak, potencijal postoji, i prirodni i tržišni, ali ono što nedostaje jeste inicijativa i strateško opredjeljenje - naglašava Ćorić.
Dodao je da je potrebno sistemski ponuditi koncesije, sprovesti javne pozive ili otvoriti prostor za privatnu inicijativu, jer domaća voda ima dokazan kvalitet, što, kako tvrdi, potvrđuju i izvozi na zahtjevna tržišta poput SAD.
- Sada je stvar kapaciteta i marketinga. Ako bi se stvorili uslovi, BiH bi mogla ne samo da smanji uvoz, već i da gradi imidž izvoznika visokokvalitetne flaširane vode - rekao je Ćorić.
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je ključ prodaje flaširane vode u marketingu, jer sama voda kao proizvod ne košta mnogo, ali način na koji se predstavi potrošačima igra presudnu ulogu.
- Oscilacije u potrošnji zavise od vremenskih uslova. U toplim mjesecima, kad su temperature visoke, ljudima je jednostavnije da kupe flaširanu vodu, posebno ako su napolju i izloženi suncu. Oni koji sjede u kancelarijama mogu vodu piti i iz česme. Ali ono što sigurno utiče na izbor potrošača jeste i trend, odnosno dobra reklama – kaže Pavlović.
On ističe da su građani u BiH potrošački orijentisani, te često preferiraju strane brendove iako domaća voda nije ništa lošijeg kvaliteta.
- Mišljenja sam da bi svaki potrošač, prije svega, trebalo da bira domaću vodu, a tek ako je nema, da kupuje uvoznu. Nažalost, kod nas je često obrnuto, jer strani proizvodi na marketinškom nivou ostavljaju bolji utisak -istakao je Pavlović.
PROŠLA GODINA
Prema podacima UIO, tokom cijele prošle godine BiH je uvezla 242,6 miliona litara vode, čija je vrijednost bila 298,91 milion KM. S druge strane, BiH je, pokazali su podaci UIO, lani izvela 139,08 miliona litara flaširane vode, ukupne vrijednosti 73,416 miliona KM.