Razvod braka, utvrđivanje i osporavanje očinstva, izdržavanje djece, sporovi u vezi sa radnim odnosima, te uređenjem međe i problemima sa isplatom dugova, samo su neki od razloga zbog kojih su stanovnici u 2017. hrlili pravnicima.

Direktorica ovog centra Snežana Marjanac ističe da se broj građana koji traže ovu vrstu pomoći iz godine u godinu povećava. Samo prošle godine besplatne savjete pravnika zatražilo je 7.014 osoba, dok je godinu ranije na njihova vrata pokucalo 6.542 građana koji su imali pravnu nedoumicu i problem.

- U Banjaluci, kao i u našim kancelarijama u Doboju, Istočnom Sarajevu, Trebinju i Bijeljini građani najčešće dolaze radi bračnih i porodičnih odnosa, radnih sporova i imovinsko-pravnih sporova. Mnogi dolaze i radi isplate duga i to najviše zbog komunalnih predmeta, poput duga za isporučenu električnu energiju, grijanje, odvoz smeća, TV pretplatu i slično. Nisu rijetki ni oni kojima treba pomoć u vezi sa sačinjavanjem tužbi i apelacija - rekla je Marjančeva i dodala da je centar lani u 806 slučajeva zastupao korisnike pred nadležnim sudovima.

Ona je pojasnila da svaki građanin ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, ali da ona neće biti odobrena podnosiocu iz čijeg je zahtjeva vidljivo da je neosnovan.

Istakla je da građane lošijeg imovinskog stanja stručni savjetnici centra potpuno besplatno zastupaju na teritoriji RS i to sve do pravosnažnosti presude.

- Pravo na besplatnu pravnu pomoć po kriterijumu ličnog svojstva ili statusa pred sudovima ostvaruju osobe koje su korisnici socijalne zaštite, kao i djeca koja imaju pravo zastupanja na sudu u sporovima izdržavanja - kazala je Marjančeva.

Pravo na besplatne usluge centra po finansijskom kriterijumu ostvaruju nezaposleni, osobe lošijeg imovinskog stanja, korisnici prava na starosnu i invalidsku penziju, kao i žrtve porodičnog nasilja.

- Minimum socijalnog statusa za građane kojima se pruža pomoć po finansijskom kriterijumu, a koji imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, ne može biti viši od najniže prosječne plate - navela je Marjančeva.

Ona je dodala da besplatnu pravnu pomoć ne mogu dobiti osobe koje u vlasništvu ili suvlasništvu imaju više od jednog stambenog objekta ili poslovnog prostora.

Marjančeva je kazala da svi građani Srpske bez obzira na imovinski status imaju pravo na usmene i pismene besplatne pravne savjete, opšte informacije o pravima i obavezama, kao i pomoć u popunjavanju obrazaca i formulara.

- Pravnu pomoć u vidu zastupanja na sudu, kao i davanja pravnih savjet, pružaju stručni savjetnici centra, kao i pomoćnici direktora - rekla je Marjančeva.

Banjalučanka Marija D. nedavno je zbog bračnih problema morala zatražiti besplatnu pravnu pomoć.

- Nezaposlena sam i bilo je nemoguće da nabavim novac za advokatske usluge. Obratila sam se centru da bih se posavjetovala sa pravnicima u vezi sa razvodom i brigom nad djecom. Trebao mi je neko da me zastupa na sudu i prezadovoljna sam jer sam dobila adekvatnu pomoć - rekla je ona.

Besplatnu pravnu pomoć zatražila je i Tamara P. iz Bijeljine, koja je ostala bez posla.

- Prijateljica mi je rekla za besplatnu pravnu pomoć jer je i ona koristila ovu uslugu - kazala je Tamara P.

Da bi ostvarili pravo na besplatnu pravnu pomoć građani Srpske treba da popune zahtjev koji je dostupan svima na sajtu Centra za pružanje besplatne pravne pomoći.

Lokalne zajednice

U Srpskoj besplatnu pravnu pomoć pružaju i lokalne kancelarije koje su organizovane u okviru Odjeljenja za opštu upravu opština ili gradova. Ove kancelarije se bave samo sastavljanjem podnesaka, tužbama, prijedlozima, žalbama, prigovorima, raznim predstavkama, kao i pružanjem pravnih savjeta, ali ne i zastupanjem na sudu.

Prijedorskoj Službi pravne pomoći lani se obratilo 1.959 građana koji su najčešće tražili savjete iz oblasti porodičnog prava i uglavnom su se odnosili na razvode brakova i zakonsko izdržavanje, odnosno utvrđivanje i osporavanje očinstva, kao i povrede prava iz radnih odnosa.