Zanimljivosti
03.02.2022.
09:00
Uspiješno snimljen centar Mliječnog puta
Izvor: Nezavisne
0
Podijeli
Nova slika koju je zabilježio radio-teleskop MeerKAT otkriva složeno srce Mliječnog puta u kome je najsvjetlija tačka supermasivna crna rupa. Astronomi tvrde da su ovim stekli najbolji uvid u misterioznu populaciju "galaktičkih vlakana" koju nigdje drugdje nisu uspjeli da otkriju.
Slika koju je objavila Južnoafrička radio-astronomska opservatorija (South African Radio Astronomy Observatory - SARAO) nastala je sklapanjem mozaika od 20 odvojenih posmatranja, za koje je bilo potrebno ukupno 200 sati rada teleskopa MeerKAT.
Ovaj superosjetljivi radio-teleskop sastoji se od 64 antene raspoređene u prečniku od osam kilometara u južnoafričkoj pustinji. Zahvaljujući ovom teleskopu čovječanstvo je moglo da poglada u centar naše galaksije, koji je, uprkos relativnoj blizini - udaljen "samo" oko 25.000 svjetlosnih godina - zaklonjen prašinom i gasom kroz koje se teško probijaju radio-talasi.
Na slici dominira emisija koja potiče iz galaktičkog centra, "supermjehura", kroz koji prolaze brojne paralelne magnetne niti koje emituju radio-talase, koje astronomi nazivaju galaktičkim nitima, odnosno filamentima.
Naučnici su jednoj od tih niti dali ime "Miš", druga je zbog svojih karakteristika nazvana "Zmija". Supermasivna crna rupa Strijelac A vidi se kao najsvjetlija tačka.
Zbog jasnoće i dubine, kako tvrde astronomi, slika ima veoma značajan naučni potencijal.
"Duge i do 100 svjetlosnih godina, ove jedinstvene strukture prkosile su konačnom objašnjenju svog porijekla još od kada su ih astronomi otkrili prije više od 35 godina. MeerKAT je otkrio mnogo više takvih filamenata nego što je ranije bilo poznato, a ovi novi podaci će prvi put omogućiti astronomima da proučavaju ove objekte kao populaciju", navodi se u izvještaju Opservatorije.
Astronomi ne skrivaju svoju fascinaciju ovim otkrićima, a glavni naučnik SARAO-a, dr Fernando Kamilo, kaže da "najbolji teleskopi proširuju naše horizonte na neočekivane načine". Glavni autor studije, dr Ijan Hejvud, priznaje da se nikada ne umori od gledanja u svemir.
Ovaj superosjetljivi radio-teleskop sastoji se od 64 antene raspoređene u prečniku od osam kilometara u južnoafričkoj pustinji. Zahvaljujući ovom teleskopu čovječanstvo je moglo da poglada u centar naše galaksije, koji je, uprkos relativnoj blizini - udaljen "samo" oko 25.000 svjetlosnih godina - zaklonjen prašinom i gasom kroz koje se teško probijaju radio-talasi.
Na slici dominira emisija koja potiče iz galaktičkog centra, "supermjehura", kroz koji prolaze brojne paralelne magnetne niti koje emituju radio-talase, koje astronomi nazivaju galaktičkim nitima, odnosno filamentima.
Naučnici su jednoj od tih niti dali ime "Miš", druga je zbog svojih karakteristika nazvana "Zmija". Supermasivna crna rupa Strijelac A vidi se kao najsvjetlija tačka.
Zbog jasnoće i dubine, kako tvrde astronomi, slika ima veoma značajan naučni potencijal.
"Duge i do 100 svjetlosnih godina, ove jedinstvene strukture prkosile su konačnom objašnjenju svog porijekla još od kada su ih astronomi otkrili prije više od 35 godina. MeerKAT je otkrio mnogo više takvih filamenata nego što je ranije bilo poznato, a ovi novi podaci će prvi put omogućiti astronomima da proučavaju ove objekte kao populaciju", navodi se u izvještaju Opservatorije.
Astronomi ne skrivaju svoju fascinaciju ovim otkrićima, a glavni naučnik SARAO-a, dr Fernando Kamilo, kaže da "najbolji teleskopi proširuju naše horizonte na neočekivane načine". Glavni autor studije, dr Ijan Hejvud, priznaje da se nikada ne umori od gledanja u svemir.