Uoči ovog praznika postoji trenutak koji se posebno iščekuje tačno u ponoć, kada se na nebu otvaraju „Božja vrata“.

Prema narodnom predanju, tada treba pogledati u zvjezdano nebo i u tišini zamisliti jednu želju.

Naši stari su vjerovali da taj trenutak ne treba propustiti, pa se u nekim krajevima čekala ponoć kako bi se čovjek pomolio i poželio ono što mu je najviše na srcu.

Šta se dešava kada se otvore „Božja vrata“?

Uz njega su se pojavili proroci Mojsije i Ilija, a iz oblaka se začuo glas Boga Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni, njega poslušajte.“

Preobraženje zato ima posebno mjesto u pravoslavnoj vjeri. Ovaj događaj pokazuje Hristovu božansku prirodu i najavljuje njegovu buduću slavu.

U pravoslavnom svetu praznik se često naziva i letnjim Bogojavljenjem, upravo zbog snažne simbolike neba, svjetlosti i Božjeg prisustva.

„Sunce okreće leđa ljetu“

U narodu se kaže da na Preobraženje „sunce okreće leđa ljetu, a osmjehuje se zimi“.

Od ovog praznika dani postaju kraći, jutra svježija, a priroda polako dobija prvi jesenji dah. Naši preci pažljivo su posmatrali promjene u prirodi i vezivali ih za ovaj veliki praznik.

Vjerovalo se da se oko Preobraženja primjećuju prvi znaci dolaska jeseni.

Laste se pripremaju za odlazak, pojedine životinje traže svoja zimska skloništa, a poljoprivrednici počinju da razmišljaju o jesenjoj setvi. Zato Preobraženje Gospodnje u narodnoj tradiciji nije bilo samo veliki crkveni praznik, već i važna granica između ljeta i jeseni.

Zašto se na Preobraženje osveštava voće?

Jedan od najpoznatijih običaja jeste osveštavanje grožđa i drugog sezonskog voća.

Vjernici donose grožđe u crkvu, gde se osveštava i potom dijeli. U krajevima u kojima grožđe ne uspijeva, donosi se drugo voće, najčešće jabuke.

Ovaj običaj nosi simboliku zahvalnosti Bogu za plodove zemlje i sve što je tokom ljeta sazrelo.

Na ovaj dan se u mnogim domovima vodi računa da praznik prođe u miru, bez svađe, ružnih riječi i teških poslova.

Običaj koji se čuva generacijama

Ako želite da ispoštujete stari običaj, ponoć uoči praznika ima posebno mjesto.

Tačno u ponoć izađite napolje, pogledajte u zvjezdano nebo i u tišini se pomolite. Prema narodnom vjerovanju, tada se otvaraju „Božja vrata“, pa se zamišlja jedna želja – ona koja vam je zaista najvažnija.

Ne treba ih biti mnogo. Naši stari su vjerovali da čovjek treba da zna šta mu je najviše na srcu i da se upravo za to pomoli.

Neka želja bude iskrena, a molitva iz srca. U tome i jeste najljepša poruka ovog starog običaja – da uoči velikog praznika zastanemo, pogledamo prema nebu i sjetimo se onoga za šta smo najzahvalniji i što najviše želimo svojim najmilijima.

Preobraženje Gospodnje zato i danas nosi posebnu simboliku. To je praznik svjetlosti, promjene i nade, ali i dan kada se mnogi podsjete da se najvažnije stvari u životu ne mjere samo onim što imamo, već i onim za šta se iskreno molimo, prenosi Krstarica.