"U 2020. godini svega 24,14 odsto institucija objavilo je informaciju o ukupnim izdvajanjima za imenovana lica, rukovodeće državne službenike i zaposlene", rekla je za "Nezavisne novine" Vedrana Faladžić, viši stručni saradnik za odnose s javnošću u Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave BiH.

 

Ističe da je prošle godine anketirano 58 institucija i da njih 75,86 odsto nije objavilo plate zaposlenih i imenovanih, te da je u pripremi novi izvještaj za ovu godinu koji će uskoro biti objavljen.

 

Opravdanje institucija što ne objavljuju plate zaposlenih, kao i imenovanih lica, bilo je pozivanje na Zakon o zaštiti ličnih podataka, međutim Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH još ranije je rekla da u objavi plata zaposlenih nema ništa sporno te da se radi o javnom interesu.

 

"U tom smislu određene pojedinosti o zaposlenima u javnom sektoru podliježu većoj kontroli javnosti i oni ne mogu uživati zaštitu prava na privatnost u istoj mjeri kao zaposleni u privatnom sektoru", rekli su ranije u Agenciji za zaštitu ličnih podataka.

 

Kako nezvanično saznajemo, ni ovo tumačenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH nije bilo dovoljno institucijama da idu u pravcu objavljivanja visine plata zaposlenih, zbog čega je krajem prošle godine inicirana izrada novog Zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH. Prema prednacrtu ovog zakona, a o kojem su "Nezavisne novine" već pisale, institucije BiH biće u obavezi da na svojoj internet stranici objavljuju informacije o zaposlenima, koje uključuju ime i prezime, radno mjesto, kontakt podatke i iznos plate.

 

"Konsultacije o tom prednacrtu su završene i trebalo bi uskoro da se pojavi na sjednici Savjeta ministara BiH. Dok se zakonom neka obaveza ne precizira, pogotovo ona koja ide u pravcu transparentnosti podataka, od toga neće biti ništa. U institucijama postoji veliki otpor tome da se imena i prezimena zaposlenih te visina njihove plate objavljuju i da svi imaju uvid jer tu ima svega", ispričali su izvori "Nezavisnih novina" bliski Savjetu ministara BiH.

 

Isti izvor navodi da su pojedinci objavljivali samo zbirni iznos isplaćenih plata za sve zaposlene, uz obrazloženje da su tako shvatili nalog Savjeta ministara BiH iz 2018. godine, iako su znali da to nije tako, dok se neki pravdaju time što nije bio usvojen budžet institucija BiH.

 

Trenutno, osim Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave, informacije o platama zaposlenih i imenovanih lica te rukovodećih državnih službenika objavili su i Direkcija za evropske integracije BiH, Agencija za statistiku BiH, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, Centar za uklanjanje mina i još nekoliko institucija. Primjera radi, Enes Hašić, nedavno imenovani direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, ima osnovnu platu od 2.621 KM, koja se uvećava za minuli rad, isto kao i direktor Agencije za statistiku BiH. Iz podataka koje su objavile ove institucije može se zaključiti da se osnovna plata uvećava za minuli rad, topli obrok, prevoz, regres, ali i naknadu za smještaj i odvojen život, zavisno od toga odakle dolazi izabrano ili imenovano lice.