Ipak, poslednje istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazalo je da na području Balkana najmanje piju upravo građani BiH, u prosjeku 6,2 litra godišnje.

To praktično znači da smo za samo dvije godine dobro povukli ručnu kad je riječ o količini popijenog alkohola, s obzirom na ranije podatke SZO prema kojima je odrasli stanovnik BiH u prosjeku pio 9,6 litara.

Dok se ugostitelji vajkaju da je promet u kafanama iz godine u godinu sve lošiji, iz udruženja potrošača poručuju da, s obzirom na standard, previše para trošimo na luksuz.

Da, bez obzira na krizu, uvozimo sve više alkohola, potvrđuje i zvanična statistika prema kojoj smo lane, u odnosu na 2014. godinu, na uvoz potrošili 5,2 miliona KM više.

– Alkohol je luksuz kojeg se, međutim, naši građani teško odriču, što pokazuju i podaci o uvozu piva, vina i žestokih pića. Mnogi će se prije odreći nekih proizvoda, nego navike da popiju dnevno koju rakijicu ili pivo, kod kuće ili u kafani, svejedno. Alkohol ostavljaju tek u ekstremnim situacijama, najčešće kad se razbole, pa im ljekar zabrani. Međutim, riječ je o prilično skupom izdatku, posebno u ovim teškim vremenima – ističu u udruženjima potrošača.

Ugostitelji poručuju da su prošla vremena kad se od kafane moglo dobro živjeti. Danas, kako kažu, gosti uz dvije kafe sjede po nekoliko sati, dok je iz godine u godinu sve više onih koji prave domaću rakiju i piju u kući.

Pored uvezenih količina alkohola, činjenica je da građani BiH tokom godine proizvedu velike količine rakije i vina, koje ne ulaze u zvanične statistike. Iako nema pouzdanih podataka koliko ko domaćeg alkohola proizvede i popije kod kuće, poznato je da se u sjeveroistočnoj Bosni pije dosta šljivovice, a u Hercegovini dosta vina domaće proizvodnje.

Prema procjenama, kotlovi u RS tokom jedne “rakijske” sezone prerade najmanje 10.000 tona jabuka i šljiva, od čega se dobije skoro million litara rakije.

Neki podaci pokazuju da u Srpskoj svaki peti muškarac i dvadeseta žena svakodnevno konzumira alkohol. Pojedinačno, sedmično u prosjeku popiju 17 doza, bilo piva, vina, žestokog pića, likera ili koktela. Najviše piju ljudi stariji od 65 godina, istraživanje koje je svojevremeno urađeno u RS pokazalo je da se polovina anketiranih učenika prvi put napila prije 13. godine života.

Tamanimo kafu i cigarete

Po količini ispijene kafe i ispušenih cigareta, građani BiH konstantno su u samom vrhu mnogih listi, bez obzira na to što je riječ o prilično skupim navikama. Prema analizama agencije za istraživanje tržišta „Gfk“ na kafu, koju svakodnevno pije oko 64 odsto građana, najčešće u dobi između 45 i 55 godina, godišnje potrošimo više od 160 miliona KM, po čemu su u evropskom vrhu.

Kad je riječ o konzumaciji cigareta, u konkurenciji 187 država svijeta, pored Makedonije, zemlja sa najvećim brojem pušača upravo je BiH, u kojoj puši svaki treći stanovnik.