Samo prošle godine hrvatski građani po tom osnovu platili bankama 3,2 milijarde kuna, što je oko 430,7 miliona evra.

"Među 'okidače' koji lako mogu izazvati gnjev potrošača nesumnjivo spadaju bankarske naknade, vjerovatno zbog toga što su nerijetko prikrivene, a čine se i neopravdane", ocjenjuje se u tekstu.

Kao primjer se navodi da neke banke naplaćuju klijentima dokumenta, poput otplatnog plana ili pregleda stanja, od 100 do 500 kuna (od 13,4 do 67,3 evra), dok je u drugima ta usluga besplatna.

A kako visina naknada može biti apsurdna, nedavno je pokazao slučaj klijentkinje iz Trogira - za uplatu iz inostranstva od jednog evra, koja je sprovedena tek da bi se testirao račun, banka je uzela naknadu od 80 kuna ili 10,8 evra, dodaje se dalje, uz napomenu da je nakon tog slučaja banka ipak izmijenila sporni propis.