Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održaće redovnu polugodišnju debatu o stanju u Bosni i Hercegovini u utorak, 6. maja, u 16 časova po njujorškom vremenu.
Na sjednici će biti razmatrana i budućnost EUFOR-ove misije "Altea", čiji mandat ističe 1. novembra.
Predsjedavanje Savjetom bezbjednosti od četvrtka je preuzela Grčka, a očekuje se i obraćanje predstavnika grčke misije Ujedinjenim nacijama.
Uoči sjednice političke tenzije u BiH dodatno su zaoštrene.
Vlada Republike Srpske uputila je svoj 33. izvještaj Savjetu bezbjednosti, naglašavajući posvećenost miru i Dejtonskom mirovnom sporazumu.
U dokumentu se poziva na poštovanje međunarodnog prava, Ustava BiH i ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da neće, kao ni bošnjački član Denis Bećirović, nastupati kao predstavnik cijele BiH. "Ustav BiH je jasan o tome ko šta predstavlja. Kako se on obraćao ranije, tako i ja sada", rekla je Cvijanovićeva, dodajući da je ne interesuje šta Bećirović piše generalnom sekretaru UN ili ambasadorima.
Bećirović je, s druge strane, izjavio da Cvijanovićeva djeluje protivustavno i protivzakonito te da neće zastupati interese države BiH.
Takođe je oštro kritikovao Dragana Čovića, lidera HDZ BiH, zbog podrške ideji trećeg entiteta, nazivajući to direktnim napadom na suverenitet BiH. Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika nazvao je "političkim prostakom", ističući da on "igra na terenu primitivizma".
U analizi pred sjednicu oglasio se i profesor ustavnog prava Siniša Karan, ocijenivši da međunarodni pritisci i djelovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita, čiji legitimitet u RS osporavaju, urušavaju pravni poredak BiH i doprinose njenoj destabilizaciji.
"Napad neizabranog stranca na ustavni sistem BiH jeste najveća politička kriza od njenog nastanka", upozorio je Karan, dodajući da je Šmitova samovolja politički idiotizam koji vrijeđa razum građana BiH.
Karan je naglasio da su pokušaji da se Republika Srpska potčini volji neizabranih predstavnika suprotni osnovnim principima Dejtonskog sporazuma, te da je jedino rješenje za BiH dijalog i kompromis.
S obzirom na zaoštrenu retoriku, predstojeća sjednica Savjeta bezbjednosti mogla bi biti još jedan test sposobnosti međunarodne zajednice da održi ravnotežu između sve izraženijih unutrašnjih razlika u BiH.