Naime, preduzetnici od početka prošle godine nisu mogli vršiti spoljnotrgovinsko poslovanje dok se ne preregistruju u DOO, jer je tada stavljena van snage uredba Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koja im je to omogućavala.

Podsjećanja radi, nekadašnje samostalne zanatske radnje, da bi mogle izvoziti, morale su se preregistrovati u samostalne preduzetnike.

Nedugo nakon toga donesena je nova uredba da te tek preregistrovane radnje, ako žele izvoziti, ponovo se moraju preregistrovati u društva s ograničenom odgovornošću.

Da bi tada neko od samostalnih preduzetnika uvozio ili izvozio robu, morao je da se preregistruje u preduzeće ili da angažuje usluge posredničke firme koja se bavi tom djelatnošću.

I jedno i drugo, kako su nam kazali preduzetnici, stvorilo im je velike troškove, zbog čega su mnogi posegnuli za gašenjem svoje djelatnosti, a neki su prešli i u ilegalan rad, jer ne mogu da se izbore sa sve većim nametima.

Nakon čitave te zbrke sa zakonskim rješenjima, sve je vraćeno na staro, pa sada nakon troškova koje su pretrpjeli i tržišta koja su izgubili, samostalni preduzetnici ponovo mogu izvoziti.

Takvom epilogu doprinijele su izmjene Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti RS, kojim je propisano da preduzetnik može obavljati registrovane djelatnosti u spoljnotrgovinskom poslovanju, u skladu s propisima kojima se uređuje spoljnotrgovinska politika.

“Kada su onemogućili da izvozim preko SP-a, preregistrovao sam firmu u DOO, za šta mi je trebalo više od mjesec dana, i u tom periodu izgubio sam nekoliko poslova za izvoz. Sada kada su gotovo svi prešli iz SP-a u DOO, ponovo su vratili mogućnost da se i sa SP može izvoziti. Država kao da se trudi da nam oteža i poslovanje i izvoz i sve”, kaže jedan od privrednika koji je firmu preregistrovao iz SP u DOO.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, rekao je da je ukidanjem prava na spoljnotrgovinsko poslovanje SP nanesena šteta, jer su morali da se preregistruju u društvo s ograničnom odgovornošću ili da uvoze preko posrednika.

Ipak, dodao je da je na sreću po preduzetnike to riješeno i vraćeno im je pravo na spoljnotrgovinsko poslovanje.

“Mi smo tada odmah reagovali, zajedno s kolegama iz FBiH, te smo napravili zajednički dopis prema institucijama BiH i na kraju je to uspjelo, ali smo izgubili vremena, strpljenja i napravili sebi troškove. Sve je to koštalo, da bi se na kraju dokazalo da smo bili u pravu i da te poteze nije trebalo ni povlačiti”, smatra Bratić.

Dodaje da je ukidanje prava na spoljnotrgovinsko poslovanje pravdano time da su samostalni preduzetnici, navodno, zloupotrebljavali to pravo. Istakao je da su u vrijeme zabrane izvoza morali robu voziti preko špeditera, što je dizalo cijenu njihove robe, pa nisu bili konkurentni, a pritom su izgubili mnoge poslovne partnere.

“Dakle, šteta je pretrpljena bez potrebe. Morali smo izmijeniti pečat, naziv firme, table, platiti troškove registracije u DOO”, rekao je Bratić i dodao da se preduzetnici koji su se preregistrovali u DOO, nikada više neće vratiti među SP.

Iz UIO BiH rekli su da je obavljanje preduzetničke djelatnosti regulisano entitetskim propisima i to u RS Zakonom o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti, a u FBiH Zakonom o obrtu.

Tako, shodno Zakonu o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti, preduzetnik može obavljati samo one djelatnosti i poslove koji su određeni rješenjem o upisu u registar, dok prema Zakonu o obrtu, obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni odobrenjem za rad.

“U RS je donesen Zakon o izmjenama i dopunana Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti kojim je, između ostalog, dodat novi stav 13. kojim je propisano da preduzetnik može obavljati registrovane djelatnosti u spoljnotrgovinskom poslovanju, u skladu s propisima kojima se uređuje spoljnotrgovinska politika”, naveli su iz UIO BiH.

Prema njihovim riječima, samo fizičko lice – preduzetnik koji je kod nadležnog registracionog organa registrovan i za djelatnosti spoljnotrgovinskog poslovanja i kao takav registrovan i upisan po osnovu obavljanja spoljnotrgovinskog prometa u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, može obavljati spoljnotrgovinski promet i to samo u okviru njegove registrovane djelatnosti.

“A za koje je djelatnosti registrovan, dokazuje rješenjem o registraciji izdatom od nadležnog registracionog organa”, rekli su u UIO BiH i dodali da izmjene zakonskog rješenja u FBiH još nisu donesene po ovom pitanju.