Iako bi po zakonu svaki državni službenik trebao da pomogne neukoj stranci u postupku pojedini postupci dovode u sumnju njihovo znanje i namjere.

 

Firma „Emir Comerc Kurbegović“ iz Sanskog Mosta uvezla je 18. avgusta ove godine hibridni „Mercedes AMG GT 63S E“ plaćen 198.000 evra.

 

Punomoćnik ove firme Predrag Herbez tvrdi da prilikom podnošenja zahtjeva za carinjenje službenici u Carinskoj ispostavi Prijedor nisu znali za Odluku o smanjenju carina, pa su predložili da se ono ocarini po punoj stopi, a da se nakon toga naknadno traži povrat iste, na šta je uvoznik pristao jer mu je auto bilo potrebno.

 

Par dana kasnije, tačnije 23. avgusta je podnesen zahtjev za povrat viška uplaćenih poreza od 45.355 KM sa potvrdom Spoljnotrgovinske komore BiH bez koje se ne može ostvariti pravo na olakšicu.

 

Međutim, nakon usmene rasprave koja je održana 25. oktobra, a koju je vodila službenica Regionalnog centra Banjaluka Irina Kačavenda, UIO izdaje rješenje kojim se taj zahtjev odbija.

 

U obrazloženju odluke se navodi da je vozilo ocarinjeno po punoj stopi jer uvoznik nije tražio da se oslobodi plaćanja carine.

 

„Stranka nije u momentu carinjenja tražila primjenu tarifnih suspenzija niti je u momentu carinjenja bila podnesena potvrda Spoljnotrgovinske komore BiH. Propisi jasno govore o obavezi pravilnog popunjavanja prijave za traženi postupak kao i obaveznog prilaganja dokumentacije za isti“, stoji u rješenju UIO BiH.

 

Advokat Herbez kaže da se ovdje zanemaruje činjenica da su službenici svih državnih organa pa i UIO BiH po Zakonu o upravnom postupku obavezni da strankama ukažu na ostvarenje nekog prava.

 

„Sama logika zdravog razuma upućuje na činjenicu da ovo nema apsolutno nikakve veze, jer ko bi normalan tražio da plati indirektne poreze na nešto za šta je oslobođen. Prema tome, suština je u činjenici da službenici Carinske ispostave Prijedor nisu poznavali zakonske propise, a postupajući službenik Irina Kačavenda, je svojim rješenjem ozakonila nezakonite radnje istih, slijedom čega uvoznik na ovo rješenje mora izjaviti žalbu, a što je dodatni trošak za istog“, kaže Herbez.

 

Kao poseban problem je istakao i to što rješenje nije dostavljeno njemu kao punomoćniku već samo uvozniku, što ocjenjuje kao svojevrsnu procesnu prevaru koja se koristi kako bi istekao rok za žalbu.

 

Zašto tako postupaju iz Upravi za indirektno oporezivanje BiH nam nisu odgovorili, a pitanja smo im poslali još u prošli petak.

 

Napominjemo da se na uvoz novih električnih automobila u BiH ne plaća carina, dok se za hibridna vozila ona obračunava po stopi od pet odsto.

 

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine pripremilo je novu odluku kojom se carina suspenduje za 2024. godinu.

 

Primjenom povoljnije carinske stope stimulisao bi se uvoz ove vrste automobila od čega bi BiH imala višestruku korist kako sa aspekta smanjenja zagađenja zraka i zaštite životne sredine tako i sa aspekta podizanja stepena bezbjednosti saobraćaja, naveli su iz ovog ministarstva obrazlažući svoj prijedlog.

 

Podaci pokazuju da je uvoz električnih i hibridnih automobila aktiviranjem ovih olakšica doživio ekspanziju.

 

Tako je za 11 mjeseci ove godine vrijednost uvoza električnih automobila bila 15 miliona maraka, dok je prošle godine uvoz iznosio skromnih tri miliona maraka.

 

Kada su u pitanju hibridna vozila, uvoz je za 11 mjeseci iznosio 28 miliona KM, dok je u ovoj godini to 71,2 miliona KM.