U presudi se, između ostalog, navodi da je Vlajinić premještan i na neuslovne granične prelaze, gdje nije bilo ni osnovnih uslova za rad. U prvostepenoj presudi se navodi da je UIO dužna isplatiti Vlajiniću iznos od 6.000 KM na ime nematerijalne štete.

 

 

Nakon što se u medijima pojavila informacija da je Sud BiH potvrdio prvostepenu presudu za mobing nad pomenutim radnikom, iz UIO su za Klix.ba djelimično potvrdili ovu informaciju, te detaljnije objasnili presudu. Između ostalog, otkrili su i zašto je Vlajinić bio premještan s jednog radnog mjesta na drugo.

 

"Prvostepenom Presudom Sud BiH utvrdio je da je tužena, dakle Uprava za indirektno oporezivanje nad tužiteljem vršila mobing njegovim konstantnim premještanjem sa jednog na drugo radno mjesto, u periodu od 22. avgusta 2016. godine do 15. avgusta 2021. godine i obavezao tuženu da mu isplati iznos od 6.000 KM na ime nematerijalne štete, radi pretrpljenih duševnih bolova, zbog povrede ugleda, časti i smanjene životne aktivnosti, sa zakonskom kamatom počev od 11. oktobra 2022.godine, kao dana presuđenja pa do konačne isplate, u roku od 15 dana od dana dostavljanja, dok je tužbeni zahtjev, u preostalom dijelu, za iznos od 4.000 KM odbio kao neosnovan", poručuju iz UIO.

 

Takođe, iz Uprave nam je rečeno da je na predmetnu Presudu Uprava putem Pravobranilaštva BiH, kao zakonskog zastupnika Uprave, blagovremeno izjavila žalbu.

 

"Odlučujući po žalbi Uprave, drugostepeno (apelaciono) vijeće Suda BiH donijelo je Presudu 19. januara 2023.godine, kojom je žalbu Uprave djelimično uvažilo, prvostepenu Presudu ukinulo u pobijanom stavu II i IV izreke (u dijelu dosuđenog iznosa na ime nematerijalne štete) i predmet vratilo prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, dok je prvostepenu presudu potvrdilo u stavu i izreke, kojom je utvrđeno vršenje mobinga", otkrivaju iz UIO.

 

 

Takođe, kazali su da sve sudske presude koje donesu nadležni sudovi u BiH za UIO su obavezujuće, pa tako i pomenuta presuda.

 

"Želimo samo naglasiti da je u carinskoj službi BiH zaposleno više od 1.700 službenika i da je riječ o službi koja zahtijeva veliku fluktuaciju kadrova. Podsjećamo, carinska služba unutar UIO funcioniše kroz organizacione jedinice u sjedištu UIO u Banjoj Luci, organizacione jednice u četiri regionalna centra (Banja Luka, Sarajevo, Mostar i Tuzla), u 39 carinskih ispostava širom BiH i na 59 carinskih referata koji se nalaze na svim međunarodnim graničnim prelazima", rečeno je iz UIO.

 

Zbog toga kažu i objašnjavaju da u okviru ovakve organizacione strukture širom države i u okviru ovog broja zaposlenih, za očekivati je da će gotovo na dnevnom nivou postojati potreba za premještajem zaposlenih, kako bi za svaki dan postojao dovoljan broj zaposlenih u svakoj smjeni.

 

Na kraju su dodali i obrazloženje za svoj način rada, te kazali da međunarodni granični prelaz se ne može zatvoriti zbog činjenice da su zaposleni na bolovanju, odmoru ili slično, već se mora organizovati nesmetan rad svih 365 dana u godini i to svaki dan 24 sata.