U UIO su istakli da se u postupku prinudne naplate pokušavaju iskoristiti najefikasniji načini, a to je zapljena gotovine ili novca sa računa.

„Međutim, s obzirom da dobar dio dužnika taj novac nema, prelazi se i na zaplijenu druge imovine kao što su dužnikova nenaplaćena potraživanja, hartije od vrijednosti i i prava koja su pretvoriva po viđenju ili za šest mjeseci, plate, naknade, nadnice i penzije, materijalna pokretna imovina i imovina u živoj stoci, kamate, prihodi i zakupnine bilo koje vrste, intelektualna i industrijska svojina, nakit, umjetničke slike i antikviteti, nepokretna imovina“, rekao je danas za poslovni portal CAPITAL.ba načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević.

Zahvaljujući izmjenama i dopunama Zakona o postupku prinudne naplate, UIO od 2012. godine može na zaplijenjenu nepokretnu imovinu registrovati zakonsku hipoteku, ali je i tada dug, kako ističu u UIO, veoma teško naplatiti.

UIO je u protekle četiri godine, od kada im je to zakonom omogućeno, izdala 435 naloga za upis hipoteke u korist UIO na imovini dužnika za namirenje duga u ukupnom iznosu od 137,8 miliona KM. Međutim, tek mali iznos duga je namiren od prodaje nekretnina na kojima ima UIO ima hipoteku, svega 5,8 miliona KM.

U UIO ističu da pokretanje procesa prodaje nije nimalo jednostavn postupak i da značajno zavisi o činjenici na kom se mjestu UIO nalazi u redosljedu upisa u teretni list svakog pojedinačnog Zemljišno knjižnog izvadka.

„U većini slučajeva, ispred UIO postoje druge državne institucije, banke i slično što jednu takvu prodaju dodatno otežava“, rekao je Kovačević.