On kaže da je u okviru sistematskog suzbijanja populacije komaraca koje obavlja "Eko-zaštita" mapirano i GPS uređajima pokriveno više od 4.000 kota na području Bijeljine kao stalna i povremena mjesta za razvoj larvi komaraca koje se nalaze isključivo u vodi. 

Standardno, najveći problem je u mjestima iz rijeku Savu, od naselja Vršani i Novi prema ušću rijeke Drine u Savu i uz starače Drine u naseljima Amajlije i Popovi, prema Janji, gdje su najšira područja na kojima se radi larvicidno suzbijanje komaraca. 

Lazić ukazuje i na problem lokvi i jama u podbrdskom području Bijeljine, gdje se voda skuplja radi napajanja stoke ili zalivanja voćnjaka, a ova mjesta sa plitkom i toplom vodom omogućavaju razvoj larvi komaraca. 

On ističe da je sredstvo koje se koristi za suzbijanje larvi komaraca apsolutno neškodljivo za životnu sredinu i ne škodi živom svijetu u tretiranoj vodi ni bilo kojem živom organizmu koji tu vodu koristi za piće. 

"To je prednost i značaj larvicidnog tretiranja komaraca koje je biološki prihvatljivo, dok se tretman odraslih komaraca mora raditi hemijskim sredstvima koja su otrovna i za sve ostale neciljane insekte", kaže Lazić. 

Prema njegovim riječima, tretiranje odraslih formi komaraca toplim i hladnim zamagljivanjem krenuće u narednih desetak dana, a u ovom periodu biće izvršen monitoring njihove brojnosti. 

Lazić podsjeća da je za uspješan tretman odraslih komaraca potrebna temperatura od 22 do 25 stepeni Celzijusovih u periodu između 19.00 i 22.00 časa kada je njihova aktiovnost najveća, dani bez kiše i vjetra brzine preko četiri metra u sekundi. 

On kaže da ova godina sa smjenama kiše i jako toplog vremena, uz pojačanu vlažnost, vrlo pogodna za razvoj komaraca, naročito na području Semberije koja ima velike rijeke Savu i Drinu i preko 400 kilometara kanalske mreže. 

„Stručnjaci „Eko zaštite“ na ovom području nisu detektovali pojavu tigrastog komarca“, ističe Lazić. 

Prema njegovim riječima, ovdje su determinisane vrste kuleks, koji je potencijalna opasnost kao prenosilac uzročnika zaraznih bolesti na ljude, anofeles koji je potencijalni vektor malarije i edes, sitni, takozvani riječni komarci, koji su dobri letači i najviše uznemiravaju ljude. 

Nažalost, Lazić kaže da postupak sistemskog suzbijanja populacije komaraca neće smanjiti i brojnost krpelja koji su sve veća opasnost za životinje i ljude. 

"Tretman krpelja mora se sprovesti planski tako da se mapiraju uglavnom površine koje su komunalno neodržavane i korovski zarasle i da se barem u najgušće naseljenim dijelovima grada obavi monitorin prisutnosti krpelja, određivanje njihove vrste, brojnosti i stepena zaraženosti", navodi Lazić. 

Prema njegovim riječima, "Eko-zaštita" ima opremu za taj posao, a za njegovu realizaciju bilo bi potrebno oko 10.000 KM.