"Potražnja za jajima je najveća pred Vaskrs, gdje se prodaja poveća trostruko otprilike - ko je uzimao jednu školjku, sad uzima tri školjke za farbanje itd.  Prošle godine je cijena u prosjeku bila 0,40 KM po jajetu iz slobodnog uzgoja, dok je ove godine 0,50 KM, negdje ide i do 0,60 KM", kaže za InfoBijeljinu Zdravko Perić, farma "5 jaja" Bijeljina.

Šta je uticalo na poskupljenje

Na poskupljenje je, prema njegovim riječima, uticalo povećanje cijena žitarica, radne snage, goriva, pakovanja, a takođe i ptičija gripa vlada Evropom, tako da je manjak jaja u pojedinim zemljama.

"Kada je u pitanju svježina, na oko je jako teško prepoznati svježe jaje, a kad se razbije najbolje se vidi, jer stara jaja imaju vodenasto bjelance, dok je kod svježeg jajeta bjelance kompaktno. Indrustrijska jaja imaju jarko crvenu boju ljuske, dok su domaća svjetlija i dosta različitih nijansi postoji. Jaja koja su stara pet do sedam dana bolje se gule nego ona svježa", ističe Perić za InfoBijeljinu.

Jovan Rakić, zamjenik direktora u kompaniji "Rakić komerc" Bijeljina, ističe da njihova trenutna dnevna proizvodnja ide u opsegu od 150 do 250 hiljada (konzumnih i procesnih) kokošjih jaja, zavisno od popunjenosti kapaciteta i kondicije pojedinih jata. 

Sortiranje jaja po klasama

"Pored zatvoreno-baterijskog uzgoja, značajan dio proizvodnje nam dolazi od koka nosilja koje borave u slobodno-podnom uzgoju. Sva jaja se prikupljaju u 100 odsto automatskom procesu uz nedodirivanje snešenog jajeta prije samog potrošača. Takođe, preciznim alatima selekcije tražimo 'dlaku u jajetu' tako da potrošaču nudimo čisto, nenapuklo, nedeformisano i svježe jaje. Drugu klasu odvajamo i trošimo u sopstvenoj preradi, tj. proizvodnji jajčanih tjestenina", kaže Rakić za InfoBijeljinu.

Što se tiče prodaje jaja za Vaskrs i prije Vaskrsa, detaljnom analizom prethodnih godina, prema njegovim riječima, dolazimo do interesantnih zaključaka. 

Korigovana potražnja

"Primjećujemo da sve više ljudi, pogotovo mladih, posvećenije posti, što se osjeti u sve većoj korigovanoj tražnji tokom vaskršnjeg posta. Isto tako osjetimo da se manje kupuje jaja za sami Vaskrs, što ukazuje na to da domaćice biraju da manji broj jaja šaraju u odnosu na neko prethodno vrijeme, pogotovo prije korone. Neki daju pretpostavke da je to zbog toga što manje ljudi, samim tim i djece, idu jedni drugima u kuće, kad pritom razmjenjuju i tucaju vaskršnja jaja", pojašnjava Rakić za InfoBijeljinu.

Prema njegovim riječima, što se tiče cijena, one su trenutno održive, i žive svojevrsnu stabilnost još od posljednjeg kvartala prošle godine. 

"Prethodno su bile toliko niske da nisu pokrivale troškove proizvodnje, što je nagnalo mnoge da izađu iz ove privredne grane. Kako je BiH dobila dozvolu za izvoz u Evropu jaja B klase, tj. za industrijsku preradu, desila se stabilizacija tržišta jaja A klase u BiH. Cijena jaja A klase, tj. jaja za konzum odnosno potrošnju u BiH prati cijenu jaja B klase u Evropi iako su jaja A klase u Evropi značajno skuplja. Na taj način se branimo od uvoza, ali i držimo pristupačnim cijene domaćim potrošačima", napominje Rakić.

Radost u porodici

Milica Mrkonjić iz Bijeljine Vaskrs slavi sa porodicom, a ovaj praznik joj je jedan od najdražih.

"Prate ga brojni običaji. Najvise se radujemo šaranju jaja. Nekada to radimo kao sto su naše bake, lukovinom, crvenom bojom. A sada su to razne druge tehnike sa interneta. A koliko god da koštaju jaja, nekad su skuplja, nekad jeftinija, ona moraju biti na vaskršnjoj trpezi. Bitno je da se sačuvaju običaji i tradicija koji su srpski narod održali kroz vijekove. Praznik radosti, mira, ljubavi, praštanje. I naročito važan jer se svi okupimo taj dan. I to je neprocjenjivo", kaže Milica Mrkonjić za InfoBijeljinu.