Čak i da jedna porodica, sa dvoje djece, ima prosječna primanja i pod uslovom da platu primaju redovno, to znači da imaju 1.660 KM mjesečnog prihoda.

Većina ih ima stambeni kredit, pa ako se odbije ta stavka od plate, koja u prosjeku iznosi oko 450 KM, onda im ostane znatno manje – 1.210 maraka. Računi se moraju plaćati na vrijeme, pa se otprilike izdvoji 150-200 maraka mjesečno za struju, vodu, grejanje, telefon, kablovsku, internet… Ako djeca idu u vrtić, to znači mjesečni rashod od oko 320 maraka.

Dakle, prosječnoj četveročlanoj porodici ostane oko 700 maraka mjesečno za hranu, odeću, obuću, prevoz i slobodne aktivnosti. Ostane im toliko novca da moraju razmišljati šta im je taj mjesec prioritet.

Kreditom do mora

Murisa Marić, predstavnica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora, ocjenjuje da je realno stanje o prosječnim primanjima oko 500-600 maraka.

– Dok se poplaćaju režije, vrtić ili troškovi studiranja djece, ostane zaista mizerno novca. Kod nas se sve svodi na puko preživljavanje - navodi Marićeva.

Kvalitetan život, kako kaže, rijetko ko može sebi da priušti.

- To podrazumijeva odlazak negdje za vikend, pozorište, večera sa prijateljima i slično. Zato dižemo kredite da odemo na more. To je, nažalost, apsurd našeg života u 21. vijeku - ističe ona.

Pad potrošnje

Istovremeno, stanje na tržištu je pesimistično, plate uglavnom stagniraju, čak su i manje, dok cijene konstantno imaju uzlaznu putanju. Na kraju je to pokazala i zvanična statistika u poslednjem istraživanju za domaću potrošnju za 2015. godinu.

Rezultati su poražavajući – za dvije godine prosječna potrošnja domaćinstva manja je za 122 marke, a normalno bi bilo da je veća. Drugim riječima, siromašniji smo.

Po računici statističara, prosječna mjesečna potrošnja u gradskim domaćinstvima iznosi 1.427 KM, a u domaćinstvima izvan grada 1.154 maraka.

Prema Anketi o potrošnji domaćinstava, 49.805 domaćinstava ili 126.043 stanovnika u Republici Srpskoj bili su ispod linije relativnog siromaštva u 2015. godini. Procjena siromaštva u Republici Srpskoj zasnovana je na relativnoj liniji siromaštva, koja je u 2015. godini iznosila 362 KM.

Linija siromaštva

Po istraživanju Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, oko 990.000 ili 28 odsto odraslog stanovništva u BiH je ispod apsolutne linije siromaštva i živi sa 271 KM mjesečno.

Žarko Papić, direktor IBHI, kaže da njihovi podaci govore da 28 odsto četvoročlanih porodica živi sa 587 maraka mjesečno, što je tri puta manje od potrošačke korpe.

– Dakle, problem je ogroman. Pri tome, u poslednje dvije godine nijedan političar nije izgovorio riječ siromaštvo ili socijalna nejednakost ili socijalna pravda ili socijalna politika - upozorava Papić.

On odgovorno tvrdi da svakodnevne političke tenzije služe samo da se pravi problemi gurnu pod tepih, a koji će veoma brzo da dođu na naplatu.