Agonija poljoprivrednih proizvođača u Semberiji se nastavlja - kišno vrijeme ne dozvoljava ulazak kombajna u njive, a svaki naredni pljusak smanjuje prinos i loše utiče na kvalitet zrna pšenice.

Ilija Nikolić iz Ostojićeva kod Bijeljine ove godine je zasijao pšenicu na površini od 15 hektara, a početkom maja kada je pšenica klasala bio je siguran da će ove godine imati rekordne prinose.

- Nažalost, ništa od toga - kaže Nikolić. - Ovo je katastrofa, a sve podsjeća na onu plavnu 2014. godinu. Tražio sam savjete stručnjaka i svi se slažu da je ovo godina biljnih bolesti i ekspanzije korovskih biljaka, bez obzira na sva tretiranja, ali niko nije zapamtio da je pšenica klijala na klasu kao što se to sada dešava. Ako tome još dodamo da je nafta duplo skuplja, a otkupna cijena pšenice ponižavajuća u odnosu na prethodne godine, sve je rečeno. Nikad u žetvu nisam išao sa ciradama i kišobranom, ali ove godine jesam. Ovogodišnji rod pšenice sa mojih parcela uglavnom će završiti kao stočna hrana.

Semberski mlinari kao i prethodnih godina kalkulisali su sa otkupnom cijenom, a pojedini su ovih dana ponudili i pocjenjivačkih 0,17 maraka po kilogramu pšenice.

- Jedino je bijeljinski "Žitopromet" bio konkretniji, pa je na početku žetve obećao otkupnu cijenu od 0,25 do 0,27 maraka za pšenicu vlažnosti do 16 odsto, i težinom do 76 hektolitara. Ali sa rokom isplate do 90 dana.

Na području Semberije ove godine zasijano je 14.800 hektara, a žetva je trebalo da bude okončana prije desetak dana. Na kombajne i ljepše vrijema čeka još oko 25 odsto površine pod hljebnim žitom, a dosta parcela zbog korova i poleganja će ostati neovršeno.

- Ratari strepe jer ne znaju koliko dugo još može izdržati crna i vlažna vlat pšenice - pojašnjava Jelica Radičić, stručni referent u odeljenju za poljoprivredu grada Bijeljine.