- Sve to je nedovoljno za neke veće efekte i eventualno poboljšanje stanja na usjevima, prije svega na kukuruzu, soji, suncokretu, duvanu i drugim biljkama. Trebalo bi da padne oko 100 litara kiše, ali u ravnomjernim vremenskim razmacima, pa da se može govoriti o oporavku poljoprivrednih kultura, kaže Markovićeva.

Vremenske prognoze za dugoročniji period nisu ohrabrujuće, tako da se i u narednom periodu očekuje ekstremno sušan period za ovu godinu. Poljoprivredni stručnjaci uporno, godinama već, ističu da poljoprivredna proizvodnja zavisi od navodnjavanja. Ulaganje u sisteme za navodnjavanje postaje dugoročno opredjeljenje, ne u smislu profita, već samoodrživosti poljoprivredne proizvodnje na ovim prostorima.

Na području Semberije od proljećne sjetve palo je svega pedesetak litara kiše po metru kvadratnom i biljke su na većini parcela spržene i potpuno suve. Na nekim parcelama, uz rijeke Drinu i Savu, dostigle su polovinu očekivanog razvoja. Veće štete u poljoprivredi, kažu stručnjaci, mogu se izbjeći samo ukoliko se zemljište ravnomjerno navodnjava, a takvog zemljišta u RS nema više od pet odsto.

Na parcelama koje obrađuje PD „Semberija“, obezbijeđena je nova hidrantska mreža za navodnjavanje oko 600 hektara i za tu investiciju, resorno ministarstvo je, prije dvije godine, izdvojilo oko četiri miliona maraka.

Što se tiče nadzemnih sistema za navodnjavanje, Slobodanka Marković kaže da su oni zastarjeli i da bi za njihovu obnovu i rekonstrukciju trebalo izdvojiti oko 500.000 KM, a PD „Semberija“ taj novac trenutno nema.

- Od četiri parcele, samo na jednoj funkcioniše linija za navodnjavanje u dužini od 400 metara. U pitanju je parcela od oko 100 hektara. Za četiri parcele treba izdvojiti najmanje po 100.000 KM za nove nadzemne sisteme za navodnjavanje, kaže Markovićeva.