Kako nam je potvrđeno iz Inspektorata RS, rezultati laboratorijske analize su u sedam uzoraka potvrdili da se radi o GM soji, dok je ukupna površina tih parcela 6,4 hektara. Odmah je naloženo uništavanje tih usjeva, koje je, kako nam je potvrđeno, u toku.

Međutim, pojedini poljoprivrednici ističu da su površine zasijane GM sojom u RS višestruko veće od onoga što su utvrdili inspektori u svojim ovogodišnjim kontrolama, navodeći da se soja kod nas u najvećem broju slučajeva koristi za ishranu stoke. Oni traže da bude kažnjen svako ko uzgaja tu soju u RS, ali i onaj ko je dozvolio da sjeme GM soje bude uvezeno u RS.

Inače, Zakonom o GMO RS nije dozvoljena upotreba GMO i proizvoda od GMO. To podrazumijeva zabranu uvođenja GMO u životnu sredinu u svrhu izvođenja eksperimenata i razvoja novih sorti i hibrida ili gajenje u komercijalne svrhe modifikovanih živih organizama. Zabranjeno je njihovo stavljanje u promet, rukovanje, prevoz, pakovanje i tranzit preko područja RS, kao i prerada GMO ili proizvoda od GMO.

Dragan Mataruga, glavni republički poljoprivredni inspektor RS, rekao je da su u toku 2015. godine republički poljoprivredni i fitosanitarni inspektori kontrolisali oko 100 parcela pod usjevom soje u cilju identifikacije genetički modifikovanih usjeva soje. On je naglasio da su te kontrole izvršene na području cijele Republike Srpske. Isto tako, dodaje da su, pored vizuelne identifikacije pregledanih parcela, koja se vrši u određenoj fazi razvoja soje i korova u tom usjevu, inspektori radili i brze testove na terenu koji omogućavaju brzu identifikaciju genetički modifikovane soje.

"Od ukupno izvršenih 100 brzih testova u devet slučajeva brzi testovi su bili pozitivni i to na šest parcela na području Semberije i tri parcele na području Posavine", potvrdio je Mataruga. On je dodao da su u ovim slučajevima inspektori zapisnički izvršili službeno uzorkovanje usjeva i uzorke proslijedili u ovlaštenu laboratoriju Poljoprivrednog instituta RS u Banjaluci.

"Rezultati laboratorijske analize su u sedam uzoraka potvrdili prisustvo genetičkih modifikacija, odnosno da se radi o genetički modifikovanoj soji i to za pet uzoraka sa područja Semberije i dva uzorka sa područja Posavine", rekao je Mataruga. Prema njegovim riječima, inspektori su rješenjima naložili uništavanje genetički modifikovane soje na parcelama sa kojih su uzeti uzorci. Napomenuo je da je vlasnicima tih usjeva za to ostavljen rok od sedam dana i potvrdio da su u toku izvršenja rješenja na terenu, odnosno uništavanje tih usjeva.

"U suštini radi se o veoma malim površinama parcela i ukupna površina ovih sedam parcela iznosi 6,4 hektara i to je površina na kojoj će biti uništen usjev soje", rekao je on i dodao da je u svim slučajevima utvrđeno da su proizvođači koristili merkantilnu soju koja je kao takva uvezena za stočnu hranu i niko od njih nije nabavljao sjemensku soju.

Mataruga je naglasio da su u skladu sa Zakonom o genetički modifikovanim organizmima predviđene novčane kazne za upotrebu genetički modifikovanih organizama. Tako je predviđeno da se za te slučajeve pravno lice kazni novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM, odgovorno lice u pravnom licu od 500 do 1.500 KM i fizičko lice od 300 do 1.500 KM.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u RS - grad Bijeljina, rekao je da se duže vremena priča da u RS postoje parcele zasijane GM sojom, ali da to niko do sada nije zvanično potvrdio.

"Ne znam ko je dozvolio da se uvezu ta sjemena u RS, kako se moglo to propustiti, jer mi ne proizvodimo sjeme te soje i ono je moralo doći izvana", rekao je Maletić.

Za i protiv GMO

Genetički modifikovana hrana potiče od biljaka i životinja koje imaju umetnute gene drugih biljaka i životinja kako bi se promijenilo neko njihovo svojstvo.

Stručnjaci ističu da moderna biotehnologija omogućuje genetička poboljšanja živih bića tako da ih direktno, trenutno mijenja, čime se postižu mnogo brži rezultati. Takođe, omogućuje prenos gena između organizama koji se međusobno ne mogu razmnožavati.

Ipak, mišljenja stručnjaka su podijeljena u vezi s upotrebom GMO. Tako jedni navode da potencijalne prednosti mogu biti povećana poljoprivredna proizvodnja, bolja otpornost na štetočine, brži rast, otpornost prema herbicidima i ukusnija hrana.

Sa druge strane, postoje sumnje na moguće neočekivane, štetne zdravstvene efekte, zagađenje okoline i komercijalno iskorištavanje, ali za to još nema dokaza. Tako navode moguće nuspojave, probleme pri etiketiranju, smanjenu raznolikost vrsta, prekomjernu upotrebu herbicida, efekte na usjeve koji nisu GM…