Trkulja je istakao da, iako je proces daljeg širenja ambrozije na području Banjaluke posljednjih godina zaustavljen, a koncentracija njenog polena u izvjesnoj mjeri smanjena, ona je i dalje izuzetno velika.

On je rekao da je 2007. godine, od kada se na području Banjaluke mjeri koncentracija polena ambrozije, ona iznosila 1.029 zrna po metru kubnom vazduha, što je 50 puta više od koncentracije koja izaziva alergijske reakcije, odnosno 20 do 30 zrna.

"Danas je ta koncentracija skoro prepolovljena, što znači da mjere koje grad Banjaluka preduzima imaju efekta, međutim ta koncentracija je još izuzetno velika. Na drugim područjima, nažalost, ne vrši se mjerenje i nemamo niz od nekoliko godina da možemo porediti kakvo je sada stanje u odnosu na prethodni period", kaže Trkulja.

On dodaje da razloga za rasprostranjenost ambrozije ima više – prije svega, karakteristike biljke koja ima ogroman reproduktivni potencijal. Jedna biljka može da donese i do 8.000 sjemenki koje ostaju u zemljištu i do 40 godina. Ovoj biljci pogoduju gotovo svi tipovi zemljišta i u našem klimatu ona ima izuzetno povoljne uslove za širenje.

Kao jedan od razloga Trkulja navodi i činjenicu da ona nije autohtona biljna vrsta, već je porijeklom iz Amerike i u agroekološkim uslovima na Balkanu gotovo da nema prirodnog neprijatelja.

"Takođe, pojava ambrozije u posljednjih 20 godina dovodi se u vezu sa indirektnim posljedicama ekonomske krize, jer su ostale značajne površine zemljišta koje se ne obrađuju, a jedan od značajnih problema poljoprivrednih proizvođača su strnjišta poslije žetve pšenice, ječma i raži, koja služe kao izvori širenja", pojašnjava Trkulja.

Prema njegovim riječima, ambrozija u ovo doba godine najintenzivnije cvjeta, zbog čega je alergičnim osobama potrebno ukazati na cijeli set mjera zaštite.

Trkulja je rekao da je Savjet za borbu protiv ambrozije izradio zbog toga integralni program suzbijanja ambrozije koji podrazumijeva korišćenje svih raspoloživih mjera, od zakonskih po kojima je suzbijanje ambrozije na svom zemljištu obavezno, do agrotehničkih, hemijskih i mehaničkih.

"Najbolji rezultat se postiže ukoliko se ambrozija iščupa iz korijena, što se postiže na malim površinama, dok se na većim preporučuje košenje, ali prije nego što je ambrozija cvjetala i donijela polen, a pogotovo prije nego što je donijela sjemenke", tvrdi Trkulja.

On je apelovao da poljoprivredni proizvođači, odnosno vlasnici, obrade strnjišta nakon žetve jer je riječ o hiljadama hektara na kojima ambrozija počinje da se širi.

"Sprovodi se mnogo aktivnosti, ali je problem veoma složen i čini nam se da će on biti prisutan još mnogo godina", rekao je Trkulja.