Dok jedni smatraju da je visoka prolaznost zabrinjavajuća u odnosu na broj saobraćajnih nezgoda i nesreća, u kojima učestvuju upravo mladi vozači od 18 do 21 godinu koji su i najugroženija kategorija, drugi su mišljenja da su obuke vozača veoma kvalitetne.

Podsjećamo, i Zoran Sredić, sudski vještak saobraćajne struke, govoreći o uzrocima saobraćajnih nesreća ranije je rekao za "Nezavisne" da čim je preveliki procenat iz prvog puta polaganja teoretske nastave, odnosno poznavanja saobraćajnih propisa - to pokazuje da nešto nije u redu.

Ukazao je i na činjenicu da su testovi godinama isti i ne mijenjaju se, a zbog ponuđenih odgovora i zaokruživanja testovi se polažu u velikom procentu iz prvog pokušaja, što je signal da nešto ne štima.

Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, smatra da se sistem iz temelja treba mijenjati.

"Imali smo skoro tematski savjet o obuci i polaganju vozačkih ispita u RS i moje mišljenje, kao i većine, je da je potrebno značajno mijenjati i obuku i polaganje vozačkih ispita, jer je ovaj model obuke zastario i ne stiču se sva potrebna znanja za bezbjedno učešće u saobraćaju", ističe Radović.

Dodaje da EU priprema izmjenu direktive koja se odnosi na sticanje vozačkih dozvola u smislu obuka iz predviđanja opasnosti, što je i kod nas nedostatak.

Ističe da su polaznici kod nas opterećeni komplikovanim raskrsnicama, dimenzijama vozila ili tablica, a ne uči se kako se ponašati u kriznim situacijama, te je potreban veći fond pitanja jer su pitanja koja sada uče budući vozači zastarjela.

Potrebno je uvesti i stepenovanje vozačke dozvole, da se sa 17 godina stiče prva dozvola s određenim ograničenjima, a sa 18 godina puna dozvola.

"Ne treba nam bolji pokazatelj da nešto nije u redu ako samo pogledate u dijagram smrtnosti, da najviše ginu mladi vozači - od punoljetstva do 21 godinu", kaže Radović.

Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS, tvrdi da je kvalitet obuke i polaganja kod nas na visokom nivou, te da teoretsku nastavu drže saobraćajni inženjeri koji moraju imati licence.

"Takav kadar može odlično spremiti kandidate za jedan običan kurs, a kažem kurs zato što je svuda u svijetu to kurs. U Americi i zapadnoj Evropi to je još liberalnije, nego što je kod nas to zaokruživanje pitanja. Njih tamo ne zanima koliko znate, već da pokažete znanje", rekao je Jaćimović.

Milenko Stanetić, vlasnik auto-škole "Volan" iz Banjaluke, ističe da je postojeći sistem dobar i da daje dobre rezultate ako se poštuje, ali se on može dograđivati.

Na pitanje šta bi trebalo promijeniti, on je rekao da nedostaje samo profesionalna komisija za ispit koja se bavi samo tim.

"Nije neobično da se testovi iz prve polože. Ja se bavim 30 godina teoretskom nastavom i znam da su naši omladinci inteligentni, šta je za njih da nauče nekoliko stotina pitanja", kaže Stanetić.

Smatra da najviše treba raditi na savjesti i svijesti vozača, te da su naši vozači vrlo snalažljivi u nepredviđenim situacijama ako uzmemo u obzir da u inostranstvu postoje zatvoreni poligoni sa preprekama, a kod nas se s tim mladi vozači suoče tek kad se nađu u takvoj situaciji.

Iz Zavoda za obrazovanje odraslih RS kažu da što se tiče načina polaganja vozačkih ispita u skorije vrijeme nisu predviđene neke bitnije izmjene, jer je segment obuke kandidata za vozače, kao i samo polaganje vozačkog ispita predmet nedavno promijenjenog i dopunjenog Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH i pratećih pravilnika.

"Nedavne izmjene odnosile su se uglavnom na uslove koje moraju ispunjavati auto-škole, dok će kandidati u pojedinim kategorijama imati po nekoliko časova dužu obuku i biće im omogućen izlazak na pojedine više kategorije, npr. D, direktno sa B kategorije, naravno uz poštivanje ostalih uslova", kažu iz Zavoda.