Trgovci priznaju da veliki broj mušterija, pogotovo u ovo doba godine, kada nema velikih prazničnih kupovina, pazi na svaku marku.

Tako su trgovinama najtraženiji artikli za svakodnevnu upotrebu, na prvom mjestu, prehrambene namirnice.

- Najprodavaniji su hrana i piće, a s obzirom na to da se kupci pretežno baziraju na kupovinu akcijskih artikala, posebnu pažnju posvećujemo odabiru onih koji će se naći na akcijskoj ponudi – kaže Aleksandra Marković, portparol domaćeg trgovačkog lanca „Tropic“ i „mojMarket".

I u trgovačkom lancu „Robot“ potrošači najviše kupuju proizvode iz potrošačke korpe, koji spadaju u kategoriju osnovnih namirnica za život.

- To su uglavnom svježe meso, voće i povrće, mlijeko, ulje, pavlaka, šecer, so, konzerve, tjestenina i proizvodi za higijenu, među kojima su najzastupljeniji deterdženti za veš i suđe. Prodaju se i sokovi, kafa, te određene vrste slatkiša – kaže Amina Brotlić iz marketing službe trgovačkog lanca „Robot“.

Dodaje da je tržište prezasićeno ponudom, pa kupci itekako prate akcije i shodno sniženjima obavljaju kupovinu. Veliki trgovački lanci nastoje da se nizom različitih sniženja izbore za mušterije.

-„Robot“ je već dugi niz godina razvio sistem promocije artikala na način da kupac svaki dan u sedmici ostvaruje povoljnosti kupovinom u našim prodavnicama. Od ponedeljka do srijede aktivne su akcije za cijenu dana, od četvrtka do nedjelje imamo vikend akcije, a tokom mjeseca prisutna su tri kataloga, koja pokrivaju cijeli mjesec sa bogatom ponudom i velikim sniženjima – kaže Amina Brotlić.

Ipak, među mušterijama koji pazare u trgovačkim lancima, ima i onih koje ne zanima samo cijena, nego pažnju obraćaju i na brendove i kvalitet hrane. Tako u „Tropic“ i „MojMarket“ prodavnicama, kažu, kako su u poslednje vrijeme dosta traženi artikli iz asortimana zdrave hrane: namirnice bez šećera i sa dosta vlakana.

- Potražnja za određenim proizvodima zavisi i od godišnjeg doba, te se zimi najviše kupuju voće i povrće koje sadrži veće količine vitamina C, dok su ljeti najtraženiji voće i povrće sa većim udijelom vode, kao što su lubenica, dinja, paradajz i krastavac – kaže Aleksandra Marković.

U „Robotu“, kažu, mnogi kupci biraju robu određenih proizvođača.

-  Kupci su napokon počeli savjesno obavljati kupovinu, pa sve veći broj građana kupuje domaće proizvode i na taj način pomažu u jačanju bosanskohercegovačkih brendova. S druge strane, postoji i kupci koji kupuju isključivo proizvode iz kategorije velikih brendova i ti brendovi se najčešće vezuju za karakterističnu vrstu proizvoda, poput čokolade, sokova, mesnih prerađevina, ili kafe – dodaje Amina Brotlić.

Promet se u svim trgovačkim lancima značajno povećava u vrijeme pred praznike i slave ili u doba godišnjih odmora, kada dolaze gastarbajteri. U tim periodima povećava se prodaja artikala karakterističnih za slavlje i dokolicu poput alkoholnih pića, slatkiša, ili mesa za roštilj. Promet se poveća i u vrijeme posta, kada se najviše prodaje riba i povrće.

I dok se u tržnim centrima, čak i u poslednjim zimskim mjesecima, kada potrošnja opada, ima kupaca koji pune šoping kolica, čak i „luksuznom“ robom, poput sokova, čokolade i voća, u malim trgovinama pazar se svodi na najnužnije.

- Hljeb, mlijeko, pavlaka, koja litra ulja, to je ono što kod nas kupuje većina mušterija, a to su uglavnom penzioneri iz komšiluka. Čak i hljeb se zimi kupuje manje, promet hljeba se u ovim mjescima prepolovio, jer domaćice koje lože vatru u šporetima uglavnom same peku hljeb, kako bi dodatno uštedile – kaže Slobodan Vučić, trgovac u jednoj maloj prodavnici u predgrađu Banjaluke. Sve ostalo ljudi koji imaju novaca, kaže, kupuju u tržnim centrima, gdje su cijene povoljnije zbog akcijskih ponuda.

Dodaje da u šali, koja kaže da narod kupuje „samo najnužnije, a to su dopune za telefon, cigarete i pivo“, ima dosta istine, bar kad su u pitanju mali dućani.

- Istina, i pivo se zimi kupuje manje nego ljeti, a i prodaja cigareta je opala, jer pušači sve češće kupuju duvan na crno i sami motaju cigarete. Što se dopuna za telefone tiče, najbolje idu one najmanje, od dvije ili tri marke – kaže Vučić.

Murisa Marić, predsednica Udruženaj građana DON iz Prijedora, tvrdi da veliki broj siromašnijih Prijedorčana štedi čak i na hljebu.

- Ljudi koji preživljavaju skupljajući ostatke hrane žale se da je sve manje kesa sa starim hljebom, okačenih o kontejnere – kaže Marićeva. Dodaje da običan svijet najčešće kupuje samo mlijeko, ulje, pavlaku, kromir i tjesteninu.

- Vrećica makarona, litar mlijeka, jedna pavlaka, malo luka ili krompira, sve to stane u pet maraka, a dovoljno je da se nekako preživi dan - kaže Marićeva.

Odzvonilo kupovini na teku

U malim trgovinama, koje su ranijih godina bile poznate po davanju robe na versiju, ili popularnu „teku“, sada su, kažu trgovci, odustali od takve prakse. Na to je dobrim dijelom uticala fiskalizacija, ali i smanjen promet, koji ne ostavlja prostora trgovcima da stalne mušterije sačekaju do plate ili penzije da podmire račune.

– Ako ne naplatimo odmah ono što prodamo, nemamo čime nabaviti drugu robu, pogotovo u ovo doba godine, kada ljudi kupuju samo najnužnije – kaže Slobodan Vučić.