Među liječenim zavisnicima o drogama u RS najzastupljeniji su heroinski, koji su su s konzumiranjem bilo kojeg opojnog sredstva počeli u prosjeku sa 16 godina.
Kod njih se u prosjeku sa 19 godina javilo i prvo uzimanje heroina, čije injekciono uzimanje počinje u prosjeku sa 22 godine starosti. To navode iz Instituta za javno zdravstvo RS, povodom Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droga, koji se obilježava danas.
"Na osnovu prijava liječenih zavisnika u RS, zaključno sa 31. decembrom prošle godine, registrovano je ukupno 385 liječenih zavisnika", navodi Milka Mrđa, portparol Instituta za javno zdravstvo RS.
Od toga je, prema njenim riječima, 40 žena i 345 muškaraca, a prosječna dob je 34 godine starosti.
Kako je dodala, najveći broj liječenih zavisnika živi u gradskim sredinama (91,9 odsto), srednjoškolskog su obrazovanja (69,7 odsto) i nezaposleni su (66,1 odsto).
"Procjena dominantnih razloga faktora za razvoj zavisnosti je vršena i od strane zdravstvenih profesionalaca. Na prvom mjestu se ističe uticaj mikrosocijalne klime na koju porodica nije uticala, kao što su društvo ili partner, zatim patologija porodice, dok se na trećem mjestu ističe neznanje, odnosno kriva procjena samokontrole", kaže Mrđa.
Prema riječima Srđana Dušanića, psihologa, istraživanje koje je radila NVO "Perpetuum mobile", u saradnji s Udruženjem CARENVB, na uzorku od 350 banjalučkih srednjoškolaca koji idu u prvi i drugi razred, pokazalo je da je marihuanu u posljednja tri mjeseca probalo 8,9 odsto mladića i 3,5 odsto djevojaka tog uzrasta.Vjerovatno je, ističe Dušanić, ovaj procenat i veći jer mnogi to ne žele da priznaju.
"U istraživanju je pokazano da je konzumiranje marihuane i drugih opijata, pa i korišćenje alkohola i pušenje, povezano s nasiljem generalno i te pojave često idu zajedno", rekao je Dušanić.
On je dodao i da se, pored navedenog, toksikomanije mogu objasniti na još nekoliko načina.
"Kada je u pitanju porodica, važno je da li je ustanovljen izbalansiran nadzor roditelja nad mladima, te stepen bliskosti i povjerenja koji postoji između djece i roditelja. Ostali faktori su dostupnost narkotika u društvu, otvorenost mlade osobe prema uticaju vršnjaka, karakter društvenih normi prema konzumiranju narkotika, nepostojanje društvene kontrole", kaže on.
Sociolog Slavo Kukić ovakvu situaciju pripisao je određenom društvenom ambijentu, koji sve devijacije društvenih grupa i društva u cjelini stimuliše.
"Društvo je čitavo svoju snagu usmjerilo prema iracionalnim kolektivnim interesima, a nije ih briga za malim čovjekom i njegovom sudbinom. Dok je god takva situacija biće i takve djece od 16 godina koja završe kao narkomani", rekao je Kukić.
On je ukazao na značaj porodice kao primarnog okvira za pravilno odrastanje.
"Ogroman uticaj ima porodica. Ne možete očekivati da dijete koje je odraslo u normalnoj i skladnoj porodičnoj zajednici i ono koje je odmalena prepušteno ulici imaju isto razmišljanje i sistem vrijednosti", kazao je Kukić.