Podsjećajući  na 150 godina od hercegovačkog ustanka koji je započeo u julu 1875. godine, Radovan Subić naglasio je da se pobuna, nakon što je planula u Hercegovini, ubrzo proširila i na druge dijelove Bosne i Hercegovine, tada u sastavu Bosanskog vilajeta, poprimivši razmjere opšteg ustaničkog pokreta.

-Ustanak iz Hercegovine ubrzo se proširio i na Krajinu, i vrlo brzo prerastao u ozbiljnu diplomatsku krizu koja je dovela do rata između Kneževine Srbije i Osmanskog carstva 1876. godine, a godinu dana kasnije u sukob se uključila i Rusija. Ova dešavanja u istoriji poznajemo kao Veliku istočnu krizu. Stanovništvo Bosne i Hercegovine tada je promijenilo gospodara – od najzapadnije pokrajine Osmanskog carstva, BiH je postala pod upravom Austro-Ugarske monarhije. U narednim decenijama suočavala se s novim političkim izazovima i borbama, istakao je Radovan Subić.

Borivoje Milošević, koautor izložbe, ističe da je riječ o značajnoj godišnjici Nevesinjske puške, koja je i ove godine posebno aktuelna, s obzirom na obilježavanje 150 godina od srpsko-turskih ratova. Prema njegovim riječima, obilježavanje ovakvih događaja i prezentacija istorijskih činjenica pomažu da se očuva sjećanje na istaknute ličnosti iz naše istorije.

Milošević naglašava da ove manifestacije podsjećaju i starije i mlađe generacije na visoku cijenu slobode, koja je plaćena u periodu od 1875. do 1878. godine. On podsjeća da stanovništvo tada nije odmah dočekalo oslobođenje, već je moralo živjeti još četiri decenije pod Austro-Ugarskom upravom, sve dok srpska vojska konačno nije stigla na ove prostore 1918. godine.