Prema posljednjoj analizi portala "MojPosao.ba", prosječna plata u BiH ove godine porasla je za devet odsto, ali su najveće promjene zabilježene u sektorima koji nose privredni rast. U Srpskoj najveći skok plata imale su telekomunikacije sa čak 37,18 procenata, zatim metaloprerađivačka industrija 29,48 odsto, te hemijska i farmaceutska proizvodnja 20,92 odsto. Dok u FBiH najveće povećanje bilježe finansijske usluge, maloprodaja i tekstilna industrija, u Srpskoj upravo tehnološki i prerađivački sektori prednjače po vitalnosti i potrebi za stručnim kadrom.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić istakao je za "Glas" da je značajniji rast plata u pojedinim oblastima uslovilo isključivo tržište i potreba kompanija da zadrže stručnu radnu snagu.

- Tržište je diktiralo potrebu da se plate podignu na nivo koji omogućava očuvanje radnika i održavanje poslovanja. To je posebno izraženo u farmaceutskoj proizvodnji i drugim industrijama gdje je potražnja za radnom snagom velika - kazao je Račić.

Prema njegovim riječima, kao najperspektivnije oblasti izdvajaju se farmaceutska proizvodnja, gdje domaće kompanije bilježe kontinuiran rast i planiraju proširenje kapaciteta, kao i sektor usluga, telekomunikacije i IT industrija, koji sve više prate svjetske trendove i izvozno su orijentisani.

- Ipak, najveći nosioci industrijske proizvodnje i izvoza ostaju prerađivačke djelatnosti. Zato je zaštita njihove konkurentnosti prioritet - rekao je Račić.

On podsjeća da je Komora učestvovala u razgovorima sa Vladom Srpske u vezi sa izradom budžeta za narednu godinu, s ciljem jačanja podsticajnih mjera.

- Smatramo da okvir podsticaja za visoke tehnologije treba povećati sa 24 na 40 miliona KM. Podržavamo i inicijativu da se lokalnim zajednicama obezbijedi deset miliona maraka za uređenje poslovnih zona, a predlažemo i novu kategoriju podrške za investitore koji dolaze po posebnim programima, za šta bi trebalo izdvojiti 20 miliona KM - naglasio je Račić.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe da rast plata zavisi od globalnih kretanja, ali i od strukture domaće privrede.

- Ako je u strukturi privrede dominantna djelatnost koja trenutno doživljava ekspanziju, normalno je da će tu rasti i plate. Međutim, ukoliko dođe do zasićenja ili krize u jednom ili više sektora, to odmah utiče na pad tražnje i usporavanje rasta - objasnio je Ljuboja.

On je poručio da su prognoze teške zbog turbulentnog geopolitičkog i energetskog okruženja.

- Ako je rast plata posljedica povećanog obima proizvodnje i stabilne tražnje, onda je to pozitivan pokazatelj. Ali, ako je uslovljen nedostajućom radnom snagom ili nefinansijskim faktorima, može imati negativne efekte. Sve zavisi od uzroka rasta u pojedinim sektorima - kazao je Ljuboja.

POSLOVNI AMBIJENT

Prema riječima Gorana Račića, Privredna komora RS radi i na poboljšanju zakonskih i podzakonskih akata kako bi se stvorio povoljniji ambijent za poslovanje.

- Plan nam je da naredne godine obezbijedimo i znatno jači nastup domaćih kompanija na međunarodnim sajmovima - kazao je Račić.