BiH
04.03.2023.
11:38
U godinama koje dolaze BiH će imati 1,5 miliona stanovnika, većinom penzionera
Izvor: srpskainfo.com
0
Podijeli
U godinama koje su pred nama BiH suočiće se s ozbiljnim izazovima kada je riječ o održivosti penzionog i zdravstvenog sistema, rekao je demograf Aleksandar Čavić.
Od zadnjeg popisa stanovništva iz 2013. godine do danas BiH ima oko 100.000 stanovnika manje samo na osnovu prirodnog kretanja stanovništva. Kada su u pitanju migracije, BiH godišnje napusti najmanje 25.000 ljudi, što je optimistična procjena.
– S obzirom na to da nemamo statistiku o vanjskim migracijama, do tih podataka dolazimo preko podataka Eurostata o broju doseljenih u zemlje Evropske unije, zatim preko podataka diplomatsko-konzularnih predstavništva drugih zemalja u BiH, istraživanja nevladinog sektora itd. Procjene su različite, ali najoptimističnije procjene govore da BiH godišnje napusti 20.000 – 25.000 stanovnika. BiH je, u najboljem slučaju, ostala bez najmanje 250.000 stanovnika u zadnjih 10 godina – pojasnio je Čavić.
Prema tome, ističe demograf, podaci o prirodnom kretanju stanovništva i vanjskim migracijama govore da je BiH u zadnjih 10 godina ostala bez najmanje 350.000 stanovnika, a neke procjene idu i do pola miliona manje stanovnika u odnosu na popis iz 2013. godine.
Više od 40 odsto stanovništva starije od 65 godina
Podaci Populacionog fonda UN govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao pasti na 1,56 miliona, odnosno na 1,2 miliona prema pesimističnim procjenama. Čavić smatra da su ti podaci alarmantni, ne samo zbog broja stanovništva, nego i zbog strukture stanovništva koja će tada biti zastupljena.
– Koliko je sami broj zabrinjavajući, još je alarmantnija struktura tih 1,2 ili 1,5 miliona stanovnika od čega bi više od 40 odosto činili stariji od 65 godina. Kada su u pitanju troškovi i organizacija socijalne i zdravstvene zaštite u državi, to neće biti održiv sistem, a postaće neodrživo i mnogo prije 2070. godine – smatra on, ističući kako će u godinama ispred nas najbrojnija grupa stanovništva ući u razdoblje od 65+ godina koje se povezuje s godinama za ostvarivanje starosne penzije.
Upravo zbog takvih podataka važno je redovno provoditi popis stanovništva koji je u BiH posljednji put proveden 2013. godine, odnosno tri godine nakon što je stanovništvo popisalo većina zemalja svijeta. Popis u BiH tada je kasnio zbog političkih nesuglasica, a glavni spor bio je hoće li se brojati i oni koji žive i rade izvan BiH.
– U zemljama koje ne raspolažu drugim načinima za praćenjem broja i strukture stanovništva, popis stanovništva svakako je neophodan. Očekivao sam da ovaj popis bude izveden onako kako je to bila praksa u bivšoj Jugoslaviji i u većini zemalja širom svijeta, odnosno da će se popis provesti prve godine svake decenije – smatra demograf Čavić.
Dodaje kako je razumljivo da se tada nije mogao provesti zbog pandemije, međutim Čavić ističe kako ni danas ne postoje naznake da će popis biti održan u skorije vrijeme. Postoji, kaže, radna verzija teksta Zakona o popisu stanovništva, ali ništa više od toga.
Dodaje kako je razumljivo da se tada nije mogao provesti zbog pandemije, međutim Čavić ističe kako ni danas ne postoje naznake da će popis biti održan u skorije vrijeme. Postoji, kaže, radna verzija teksta Zakona o popisu stanovništva, ali ništa više od toga.
– Pored stalnog praćenja kretanja broja stanovnika, popis je bitan da bismo utvrdili broj i najznačajnije strukture stanovništva u određenom trenutku te da prema tome prilagodimo javne politike koje se provode. Nijednu javnu politiku ne možemo provesti ukoliko ne znamo kojim brojem i kojim strukturama stanovništva raspolažemo, odnosno na koji broj i strukturu stanovništva se primjenjuje javna politika – rekao je on.
Registar stanovništva i iseljeništva
Kada i ukoliko dođe do popisa stanovništva, Čavić naglašava kako bi on trebao biti temelj za uspostavljanje Registra stanovništva koji bi bio regulisan u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti.
– Taj Registar stanovništva bi trebao, radi rasterećenja nekog oblika političke zloupotrebe, sadržavati dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Takvi podaci bili bi korisni u planiranju određenih aktivnosti – pojasnio je on.
Dodatno pojašnjava da BiH ima pouzdane podatke o rađanju i umiranju, međutim statistika vanjskih migracija se naslanja na prijavno-odjavnu evidenciju i kao takva je zastupljena s manje od pet odsto.
– Takva metodologija praćenja vanjskih migracija ne daje pouzdane rezultate i stoga se ne objavljuje. Postoji dovoljno tehničkih uslova koji kontinuirano mogu pomoći u praćenju vanjskih migracija kako bismo uvijek imali aktualne podatke o broju i osnovnim strukturama stanovništva – smatra demograf Čavić.