U fokusu i Bijeljina: Gdje su sve u BiH pronađeni litijum i druge sirovine i koliko ih ima?
Moguća nalazišta litijuma kao sirovine koja je dobila strateški značaj do sada u Bosni i Hercegovini nisu u potpunosti istražena, a potvrđena su jedino u istočnom dijelu zemlje gdje su pronađene zalihe koje se procjenjuju na više od milion tona koncentrata.
Taj su podatak u petak potvrdili predstavnici “Centra za politike i upravljanje”, nezavisne think tank organizacije iz Sarajeva, koja je zajedno s klubom Zelenih u parlamentu BiH podstakla otvaranje javne rasprave o kritičnim materijalima, njihovim potencijalnim nalazištima i količinama kojima država raspolaže kako bi mogla planirati njihovu eksploataciju.
– Litijum nije do kraja istražen, oko Lopara pronađeno je milion i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu te u centralnom dijelu zemlje pa sve do Hercegovine – rekao je novinarima Haris Abaspahić iz ove organizacije koja je prikupila i sistematizovala do sada dostupne podatke o rudnom potencijalu u BiH u kojoj postoje 143 potvrđene lokacije sa strateškim i kritičnim sirovinama.
Trenutne rezervne uglja u BiH procijenjene su na pet milijardi metričkih tona, a željezne rude na 653 miliona tona, prenio je Fokus.
Rezerve boksita procijenjene su na 120 miliona tona, a cinka i olova na po 56 miliona tona. Postoje i manje rezerve magnezijuma, mangana i antimona.
Koliko ima litijuma?
Koliko tačno ima litijuma, sirovine koja je od iznimnog značaja za proizvodnju baterija za električna vozila, ne zna se.
Procjena o 1,5 miliona litijum karbonata temeljena je na istraživanju koje je sprovedeno na području opština Lopare i Ugljevik. Dodatna preliminarna istraživanja podstaknuta su na području opština Čajniče, Jezero i Šipovo kao i u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom, a operiše se brojkom od ukupno 20 potencijalnih nalazišta.
Litijum je na spisku 30 kritičnih materijala odnosno sirovina od strateškog značaja kojega je definisala Evropska unija, ali je i na spisku SAD-a koji je definisao 34 takve sirovine.
Cijena litijuma bi do 2040. mogla porasti do 42 puta s obzirom na planove za dekarbonizaciju i nultu emisiju CO2.
Prema procjenama MMF-a, sektor kritičnih sirovina finansijski će postati značajnijim od naftnog sektora u naredna dvije decenije.
Zastupnik u parlamentu BiH i predsjednik kluba Zelenih Saša Magazinović rekao je kako je o eksploataciji ovih sirovina nužno odmah otvoriti dijalog u cijeloj državi jer je riječ o strateškom pitanju.
– Ovo jest ekonomska prilika ali je i ekološki izazov, kazao je Magazinović.